Migrantska kriza još jednom pokazala slabosti EU-a

Otkako se Maastrichtskim ugovorom počela politički integrirati, Europska Unija prošla je kroz dva različita razdoblja. U prvom je periodu prevladavao optimizam, a Unija se širila na nove, najvećim dijelom bivše komunističke zemlje, koje su u opredjeljivanju za euro integracije vidjele mogućnost da se jednom zauvijek otrgnu kontroli Moskve i napuste nedemokratski komunistički sustav. Gospodarsko jačanje i zemljopisno širenje EU-a stvaralo je tada privid da su svi problemi Starog kontinenta riješeni.

Činilo se da je Fukuyamina teza o slobodnom tržištu i parlamentarnoj demokraciji kao kraju povijesti, napisana baš za Europu. Eho takvog raspoloženja kod nas je bio vidljiv u paroli da Hrvatska nema alternative ulasku u EU, pri čemu se sve koji bi se usudili propitivati smisao nadnacionalnih integracija nemilosrdno žigosalo negativnim moralnim i etičkim kvalifikacijama.

Kriza EU-a

Taj se optimizam poput sapunice raspršiopod prvim udarom malo ozbiljnijih problema. Sa svjetskom ekonomskom krizom koja je u Europi u prvi plan izbacila problem enormnih grčkih dugova, započela je druga faza povijesti EU – a. Ona je obilježena pesimizmom, krizom gospodarstva i GrčkaGrčka je kriza ogolila ne samo slabosti gospodarstava i ukazala na neorganiziranost i korumpiranost državnih uprava određenog broja europskih zemalja, nego je u središte pozornosti gurnula otprije poznatu strukturalnu slabost EU projekta, očitu u nespojivosti jedinstvene monetarne politike koju simbolizira euro valuta i mnoštva zasebnih gospodarskih interesa i politika država članica.vrijednosti europskog projekta, nesnalaženjima i nepronalaženjima odgovora na nove izazove, te u konačnici neslaganjima i prijeporima među državama članicama.

Grčka je kriza ogolila ne samo slabosti gospodarstava i ukazala na neorganiziranost i korumpiranost državnih uprava određenog broja europskih zemalja, nego je u središte pozornosti gurnula otprije poznatu strukturalnu slabost EU projekta, očitu u nespojivosti jedinstvene monetarne politike koju simbolizira euro valuta i mnoštva zasebnih gospodarskih interesa i politika država članica.

Problem s Grčkom koji nije ni izbliza riješen, izbijanjem je migrantske krize u potpunosti pao u drugi plan. Ostale "sitne" probleme na granicama EU poput nefunkcioniranja BiH, Kosova ili ruske agresije na Ukrajinu da ne spominjem. Bilo je dovoljno, za početak, tek desetak tisuća očajnih migranata i pale su, prvo vanjske granice EU-a, a potom i granice država koje su im se našle na putu od Turske do, za sada, Njemačke. Time su, kako EU tako i pojedine njezine države, lišene ključnog elementa suvereniteta: nadzora vlastitog teritorija. Politiku EU-a i europskih država glede migrantske krize, moglo bi se opisati kao kombinaciju nojevskog ignoriranja problema, nakon čega se prešlo na onu narodnu "muko moja prijeđi na drugoga" povremeno začinjenu prigodničarskim parolama hinjenog humanizma.

Jugoslavenstvo prokletstvo nad Unijom

Europska unija je, sada je jasno, u dubokoj krizi koja podsjeća na slična zbivanja iz vremena Jugoslavije. Njezini se problemi ne rješavaju nego gomilaju. Stalno se, kao svojedobno od sastanaka CK SKJ (za one mlađe: Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije), rješenje očekuje od raznoraznih okupljanja europskih tijela i političara. Kako očekivanog olakšanja nema, a stari se problemi što zbog izbijanja novih nevolja,što zbog mira u kući privremeno stavljaju "pod tepih", stvara se samo dodatni negativni naboj koji će kad - tad izbiti na površinu.

Primjer grčke krize pokazao je da centraliziranje Unije stvara probleme koje ona ne može riješiti, dok bi se jedna manje centralizirana zajednica europskih država s takvim teškoćama nosila puno lakše, jer bi njezinim članicama na raspolaganju stajala sredstva poput devalvacije nacionalne valute. Umjesto da stanu i razmisle o exjugoslavenskim iskustvima i o onovremenom hrvatskom prijedlogu "čistih računa" kao o načelu koje puno bolje od centralizacije može pomiriti različite europske interese, vodeće EU države upornoponavljaju da izlazak Grčke iz eurozone nije opcija pa se kao rješenje čak predlaže još jače međudržavno povezivanje. Drukčije rečeno, probleme koje je izazvala pretjerana centralizacija, nastoji se riješiti dodatnom centralizacijom Unije što će proizvesti samo nove međudržavne prijepore.

U skladu s tim se i prijedloge za reformu Europske unije koji idu za njezinom djelomičnom decentralizacijom faktički JedinstvoEuropska Unija pokazuje začuđujući manjak jedinstva kad su u pitanju jednostavne stvari poput nadzora i zaštite vanjskih granice. Samo zatvaranje vanjskih granica Unije za nekontrolirani priljev migranata može Europu spasiti od kaosa u koji će utonuti kad ju preplave milijuni, možda i desetci milijuna migranata. Radi se o ljudima pridošlima većinom iz krajeva u kojima još uvijek vlada starovjekovna plemenska svijest, koja je u kombinaciji s radikalnim islamom nespojiva s modernim društvom.ne može čuti, a kad se i pojave, na njih se sruči lavina nadnacionalno usmjerenih kritika, što je ne samo pogrješno nego i zastrašujuće. To nas dovodi do još jedne sličnosti s Jugoslavijom, tj. do toga da raspoloženje elita i javnosti demokratske Europe prema onima koji smatraju da je "višak" europskog jedinstva štetan za samu ideju europskog zajedništva, pomalo podsjeća na odnos nedemokratske Jugoslavije prema onima koji su htjeli olabaviti ideal jugoslavenskog državnog jedinstva. Takvo stanje duha u tvorevini koja je željela biti bastionom ljudske slobode uistinu je žalosno i ne sluti na dobro. Kad se u obzir uzme i činjenicu da za razliku od detaljnih procedura za primanje neke države u EU, ne postoje jasna pravila koja bi omogućila izlazak neke zemlje iz europskog kluba, s pravom se postavlja pitanje, kamo to ide EU?

Manjak jedinstva tamo gdje bi ga trebalo biti

S druge strane Europska Unija pokazuje začuđujući manjak jedinstva kad su u pitanju jednostavne stvari poput nadzora i zaštite vanjskih granice. Samo zatvaranje vanjskih granica Unije za nekontrolirani priljev migranata može Europu spasiti od kaosa u koji će utonuti kad ju preplave milijuni, možda i desetci milijuna migranata. Radi se o ljudima pridošlima većinom iz krajeva u kojima još uvijek vlada starovjekovna plemenska svijest, koja je u kombinaciji s radikalnim islamom nespojiva s modernim društvom. No anacionalna Europa koja svu svoju energiju troši na razgradnju suvereniteta država članica, nevoljko razmatra tako "zastarjele" stvari kao što je suverenitet, pa makar se radilo i o suverenitetu EU-a.

Ona je zabavljena visokim humanističkim idealom ostvarivanja apstraktne jednakosti među ljudima, pri čemu kao politički nekorektnu i skandaloznu odbacuje svaku raspravu o konkretnim sigurnosnim, kulturološkim, političkim i inim aspektima aktualnih stihijskih migracija. Kako slijedom toga nije u stanju prepoznati opasnosti koje joj prijete, Europska Unija se nalazi u vrlo opasnom i neizvjesnom stanju.

Egon Kraljević

Pon, 13-01-2025, 05:33:56

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.