Politika i nogomet

Državno je osamostaljenje Hrvatskoj donijelo nacionalnu slobodu. Brzo se pokazalo da s tim stanjem imamo problema, jednako kao i sa stranim vlastima. Stoljeća podložnosti nenarodnim režimima umanjila su našu sposobnost da međusobno se dogovarajući, sami sobom upravljamo, te stvorila manjak odgovornosti za vlastite čine. Potonje je posljedica činjenice da, s obzirom da su u naše ime odlučivali drugi, dobar dio onoga što smo poduzimali nije proizvodilo značajnije političke posljedice, pa su se Hrvati naučili prilično neodgovorno odnositi prema svemu što je nadilazilo njihov najuži osobni interes.

Postali smo prilično apolitičan skup pojedinaca, a kad bi se politički i organizirali to bi najčešće bilo u svrhu izražavanja nezadovoljstva odlukama stranih vlasti, što je odnos koji se nije promijenio ni danas kad imamo vlastitu državu. I dalje nam je lako formulirati ono protiv čega smo, ali ne i ono što bismo htjeli, iako ni tu nismo dosljedni. Pojedinim idejama poput Jugoslavije se, unatoč tomu što ih u pojedinim razdobljima radikalno odbacimo, vraćamo poput ovisnika.

NeodgovornostStoljeća podložnosti nenarodnim režimima umanjila su našu sposobnost da međusobno se dogovarajući, sami sobom upravljamo, te stvorila manjak odgovornosti za vlastite čine. Potonje je posljedica činjenice da, s obzirom da su u naše ime odlučivali drugi, dobar dio onoga što smo poduzimali nije proizvodilo značajnije političke posljedice, pa su se Hrvati naučili prilično neodgovorno odnositi prema svemu što je nadilazilo njihov najuži osobni interes.Osim toga, često smo se suočavali s dilemom je li bolje prihvatiti političke odluke koje, bez izgleda za uspjeh, zagovaraju državotvorne stranke ili slijediti kompromisna politička rješenja koja su nudili političari skloni suradnji sa stranim vlastima, pri čemu se, s obzirom na nesklone nam političke okolnosti, taj izbor najčešće svodio na odabir između loših ili još gorih rješenja. Tako je pritisak izvanhrvatskih centara moći, u genetski kod našeg naroda utisnuo i politički rascjep između buntovničkog i podložničkog mentaliteta.

Tomu treba dodati i gotovo stalne ratove i pustošenja kao konstantu naše povijesti, što je pojačalo buntovničko hajdučki sklop kao odlučujući za preživljavanje u tako nepogodnim okolnostima i ujedno izazvalo sklonost kratkoročnim političkim rješenjima, jer dugoročno se u takvim uvjetima i nije moglo razmišljati. Rezultat navedenoga je danas primjetna vrlo slaba sposobnost Hrvata za međusobno političko sporazumijevanje i posljedično, slabost institucija današnje hrvatske države.

Od svih nabrojanih osobina jedino nam je hajdučka otpornost pomogla u obrani zemlje, ali imajući u vidu ostale osobine hrvatskog naroda, pravo je čudo kako smo uspjeli pobijediti u Domovinskom ratu. Objašnjenje tog povijesno kratkotrajnog primjera uspješnog funkcioniranja hrvatske nacije treba prije svega potražiti u djelovanju Franje Tuđmana, koji je strateškim projektom uspostave i izgradnje samostalne Hrvatske privremeno uspio nadići slabosti našeg mentalnog sklopa, prije svih nesklonost dugoročnijem političkom razmišljanju, narodnu neslogu i mazohističku sklonost podčinjavanju. Drugi bitan element je velikosrpska opasnost koja nam zaista nije ostavila mogućnost izbora.

Sloboda kao anarhija

Još za života predsjednika Tuđmana započeli su dezintegrativni procesi, sukobi klanova oko privatizacije, što je dodatno ubrzanje dobilo u AnarhijaDanas smo došli do stanja u kojem u Hrvatskoj više nitko ne vjeruje nikomu, a i zakone se sve češće (ponekad nažalost i opravdano) doživljava samo kao sredstvo kojim se jedna interesno politička skupina želi nadrediti drugoj. Nema više ni trunke osjećaja zajedništva, pa je umjesto na pravima ali i obvezama pojedinca zasnovane slobode, zavladalo za nas tipično stanje - anarhija.posljednjim danima njegova života i nakon smrti. Slabljenjem velikosrpske ideje, naizgled je nestao i drugi čimbenik hrvatskog jedinstva i Hrvati su se opet mogli vratili svojim starim navikama. Tu nam je odmogla i spomenuta borbena crta hrvatstva, koja se u mirnodopskim uvjetima manifestirala kao nesposobnost prihvaćanja autoriteta, sada hrvatske vlasti. Nestankom Tuđmanove vizije, naš se politički i gospodarski život sveo na preživljavanje od danas do sutra, bez ikakva šireg plana, što nas je nužno moralo dovesti do ruba provalije.

Započele su svađe oko tumačenja glavnih događaja iz naše novije povijesti (povijest Hrvatske u dvjema Jugoslavijama), a nedugo potom sukobili smo se i u svezi suvremenih zbivanja poput Domovinskog rata. Sve je postalo upitno, počevši od referenduma kojim smo se odcijepili od Jugoslavije pa do toga postoji li uopće hrvatski jezik.

Danas smo došli do stanja u kojem u Hrvatskoj više nitko ne vjeruje nikomu, a i zakone se sve češće (ponekad nažalost i opravdano) doživljava samo kao sredstvo kojim se jedna interesno politička skupina želi nadrediti drugoj. Nema više ni trunke osjećaja zajedništva, pa je umjesto na pravima ali i obvezama pojedinca zasnovane slobode, zavladalo za nas tipično stanje - anarhija.

Marljivo rušenje temelja nogometnog uspjeha

Kako duboko smo zaglibili, vidljivo je i iz stanja u hrvatskom nogometu. Da stvar bude luđa, riječ je o jednoj od rijetkih stvari u kojoj smo uspješni. Umjesto da gradimo na temeljima dosada postignutog, mi smo i na tom polju odlučili krenuti u rat do samouništenja. U trenutnom metežu oko ovog sporta ima svega: bolesnih ambicija, nesposobnosti, zloporaba ovlasti, većinom sitnijeg i nešto krupnog kriminala, taštine, jako puno huliganizma i primitivizma, u pojedinim slučajevima i manipuliranja nasiljem. Navedeno je prisutno na svim nogometnim razinama počevši od najvećih klubova, preko krovne nogometne organizacije pa do nogometnih saveza lokalne razine.

Tragikomično je gledati licemjerje kojim vodstvo jednog kluba npr. jednom jadikuje nad lošim suđenjem (kada je ono usmjereno protiv njih), a drugi je put potpuno slijepo na sudačke grješke kada one njihovu klubu idu u prilog. U ovom su realityju kojeg se ne bi postidio ni Jerry Springer, savršeno vidljive i druge gadne crte hrvatskog mentaliteta, poput neprincipijelnosti kojom se "dosljedno" zagovara nulta tolerancija na nasilje, a čim se procijeni da se u sukobima klanova iz nasilja nešto može "ušićariti", odmah se prelazi na obranu huligana, kao u slučaju NavijanjeNisam navijač nijednog kluba, navijam samo za hrvatsku reprezentaciju pa je sasvim razumljivo da bih htio uživati u utakmicama nacionalne vrste, a ne se zbog divljaštva nekolicine crvenjeti pred televizorom. Ipak važan mi je i red u klupskom nogometu i to zbog nekoliko stvari. Prije svega zbog toga da se - i ne znajući da se odigrava neki od derbija - ne bih našao u središtu nereda, kao što mi se umalo dogodilo prigodom prošlogodišnjeg maksimirskog susreta Dinama i Hajduka."bakljade" na nedavnoj utakmici reprezentacije u Milanu. Tom se prigodom maloljetne divljake koji nemaju "tri čiste" i kojima je divljanje jedini cilj i smisao života, promoviralo u dosljedne borce protiv diktature HNS-a.

U svom tom ludilu jedinu se dosljednost, kao i u čitavoj državi, može pronaći u nedosljednosti kojom se brane partikularni interesi nauštrb općeg hrvatskog dobra, tj. u ovom slučaju dobra hrvatskog nogometa. Sve je još jadnije ima li se u vidu da trenutno na vidiku nema alternative. Oni koji poput političara iz redova aktualne vlasti (donedavno resornog ministra Jovanovića, a ovih dana predsjednika Josipovića) navodno traže raščišćavanje naših nogometnih problema, ne čine to iz ljubavi prema "najvažnijoj sporednoj stvari", nego samo zbog jasne želje da utjecaj vlastite političke stranke prošire i na taj dio društva.
Zaustavimo nasilje

Nisam navijač nijednog kluba, navijam samo za hrvatsku reprezentaciju pa je sasvim razumljivo da bih htio uživati u utakmicama nacionalne vrste, a ne se zbog divljaštva nekolicine crvenjeti pred televizorom. Ipak važan mi je i red u klupskom nogometu i to zbog nekoliko stvari. Prije svega zbog toga da se - i ne znajući da se odigrava neki od derbija - ne bih našao u središtu nereda, kao što mi se umalo dogodilo prigodom prošlogodišnjeg maksimirskog susreta Dinama i Hajduka.

Htio bih također, da klupski nogomet prestane stvarati opasne političke tenzije, koje nedobronamjerni krugovi namjerno raspaljuju. Paljenje (i to ne praznih) kombija suprotstavljenih navijačkih skupina, upadi u prostorije rivalskih skupina i s tim povezani obračuni, propucavanje navijača u međusobnim sukobima, teške ozljede kako navijača, tako i snaga reda, zar nam sve to treba? Zar su roditelji poslali svoju djecu na studij da bi ih lokalni divljaci u racijama po studentskim domovina umlatili samo zato što navijaju za "pogrješan" klub? Krajnje je vrijeme da se preispitamo prije negoli počnemo brojati mrtve i prije nego što se nasilje iz uskih huliganskih krugova počne širiti na ostatak društva.

O tomu da bih želio normalnu nogometnu ligu i zbog toga da u njoj nastavimo stvarati nove kvalitetne igrače, nema smisla pisati, sve dok prijeti opasnost da se nasilje otrgne kontroli.

Egon Kraljević

Ned, 26-06-2022, 06:47:31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2022 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.