Šešeljev povratak i HRT

Da su sadržaji prikazani u Dnevniku od četvrtka (13. studenoga) emitirani samo dan ranije, čitava bi „pravdoljubiva" Hrvatska skočila na noge i to stražnje. Te je večeri objavljen neuobičajen, okolnostima jednostavno isprovociran prilog iz Seselj Nikolic VucicHRTKako istinu više nije bilo moguće prikrivati i „naša" je javna (i TV) kuća, bila prisiljena pojasniti što je Šešelj mislio i time priznati činjenice o kojima je posljednjih godina bezdušno lagala. Emitiran je tako prilog u kojem jedan srpski političar, sadašnjeg srbijanskog predsjednika optužuju da je tijekom svog „četničkog staža" u istočnoj Slavoniji (točnije Antinu) osobno sudjelovao u ubojstvu „nekih baba", a prikazan je i dio govora sadašnjeg srbijanskog premijera Vučića u kojem on, ožujka 1995., iz tada okupirane Gline zapjenjeno poručuje kako taj grad, kao ni ostali okupirani krajevi, nikada neće biti vraćeni Hrvatskoj.Beograda, u kojem nije bilo riječi o stvarima o kojima se od tamo voli izvješćivati. Nitko tako nije spominjao napredak regije, lažno mirotvorstvo na zapadnom Balkanu, niti nas se informiralo o zajedničkim kulturnim projektima na „ovim prostorima" ili čemu sličnom.

Umjesto toga, s TV ekrana zapahnuo nas je smrad četništva personificiran u Voji Šešelju, „lično". Dotični je, čim je pušten iz haškog pritvora (što je sasvim primjeren finale tog farsičnog sudišta), izgovorio više istine nego svi novinari HTV-a u posljednjih petnaestak godina. Bez okolišanja, četnički je vođa vodeće ljude današnje srpske vlasti sasvim ispravno nazvao svojim „sudrugovima u ratnim zločinima", ne ostavivši tako manipulatorima s Prisavlja niti najmanji manevarski prostor.

Kako istinu više nije bilo moguće prikrivati i „naša" je javna (i TV) kuća, bila prisiljena pojasniti što je Šešelj mislio i time priznati činjenice o kojima je posljednjih godina bezdušno lagala. Emitiran je tako prilog u kojem jedan srpski političar, sadašnjeg srbijanskog predsjednika optužuju da je tijekom svog „četničkog staža" u istočnoj Slavoniji (točnije Antinu) osobno sudjelovao u ubojstvu „nekih baba", a prikazan je i dio govora sadašnjeg srbijanskog premijera Vučića u kojem on, ožujka 1995., iz tada okupirane Gline zapjenjeno poručuje kako taj grad, kao ni ostali okupirani krajevi, nikada neće biti vraćeni Hrvatskoj.

Vesna Pusić i četnici: give peace a chance

Do Šešeljeva izlaska iz pritvora, sve su te lako dostupne i provjerljive činjenice ovdašnji glavni mediji prešućivali, a vrhunac manipulacije se sastojao u tomu da su one koji bi o tomu javno progovorili, proglašavali hrvatskim fašistima i mrziteljima kojima nije do mira. Nije to međutim bio samoinicijativni medijski projekt, glavni ton ovom regionalnom idiotizmu, davala je ministrica (pitanje je samo čijih sve) vanjskih poslova Vesna Pusić.

LažiPoznata je njezina izjava da aktualna vodstva Hrvatske i Srbije „nemaju ništa zajedničko s ratnim politikama devedesetih" kojom je povukla crtu jednakosti između ratnih vodstava Hrvatske i Srbije i to na način da je o ratnoj ulozi sadašnjih srbijanskih čelnika jednostavno i bezočno lagala, čime je četnike promovirala u mirotvorce.Poznata je njezina izjava da aktualna vodstva Hrvatske i Srbije „nemaju ništa zajedničko s ratnim politikama devedesetih" kojom je povukla crtu jednakosti između ratnih vodstava Hrvatske i Srbije i to na način da je o ratnoj ulozi sadašnjih srbijanskih čelnika jednostavno i bezočno lagala, čime je četnike promovirala u mirotvorce.

Ministrica međutim, nije „solo igračica", nego dio vlasti koja u posljednje tri godine, na trulim temeljima i očitim lažima, zida regionalnu građevinu. Pod svod te opasne i nestabilne konstrukcije su, kroz prijedloge pojedinih zakona koji se tiču Domovinskog rata (npr. Zakona o civilnim žrtvama rata ili Zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu), u pomirbu zasnovanu na izjednačavanju krivnje, lažima i omalovažavanju hrvatskih žrtava, pokušali podvesti i branitelje, na što su oni reagirali buntom. Kad se zna da glavnu riječ u izradi ovih zakona vodi Documenta, pri čemu Fredovo Ministarstvo branitelja služi kao ispostava ove udruge, postaje jasno da su navedeni prosvjedi više nego opravdani.

Unatoč svemu tomu, mediji se i dalje nabacuju blatom na branitelje, dok "gospođu ministarku" koja radikalnije od samog četničkog vojvode slijedi smjernice njegove posthaške politike - što je ovaj sažeo u sintagmu "borba za Veliku Srbiju mirnim sredstvima" - nitko ne uočava kao problem. Postavlja se pitanje zašto im onda smeta Šešelj? On barem kaže istinu o sebi i svojim bivšim suradnicima koji danas vode Srbiju, dok "vojvotkinja" Pusić o tim temama laže.

Egon Kraljević

Sub, 7-12-2024, 16:36:32

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.