Jednosmjerna tolerancija

Zagreb i posebno Rijeka su najtolerantniji gradovi u Hrvatskoj. Tamo se štuju manjine, vjerske i nacionalne, tamo je čovjek čovjeku čovjek, ukratko sve pršti od idile, uimeobiteljionkraj svake nacionalne i vjerske zatucanosti. Ta idilična i pomno građena medijska fatamorgana, ovih se dana gotovo u cijelosti rasplinula. Prigodom prikupljanja potpisa za referendum o ustavnom definiranju braka, "obadva" su prvaka snošljivosti neslavno pala, zabilježivši najveći broj napada na volontere udruge „U ime obitelji". Dobar razlog da se promisli o tomu što se u Hrvatskoj smatra, ili možda nameće pod imenom tolerancije?

Epitet snošljivog veže se uglavnom uz djelovanje koje je anacionalno ili kritički zasijeca u odrednice hrvatskog nacionalnog identiteta. U posljednjih pet-šest godina, tomu se pridružio radikalni sekularizam , a kada se svemu doda još recentnije zalaganje za prava seksualnih manjina, dobili smo cjelinu vrijednosti kojima se mjeri nečija naprednost ili nazadnost.

U ponečemu od ovoga, može se u tragovima naći i pozitivnih stvari, sve je stvar interpretacije navedenih načela. Kritički diskurs spram nacije mogao bi npr. podrazumijevati stajalište da nema ničeg lošeg u ljubavi za vlastiti narod, ako ta ljubav istovremeno ne podrazumijeva mržnju prema drugima. Ipak, imajući u vidu slogane poput onoga koji glasi "domovina u srcu govno u glavi" popularne u udrugama mladih antifašista i Građanske akcije, teško je vjerovati da je današnje protuhrvatstvo tako suptilno.

Radikalizam i ekstremizam

S obzirom na radikalizam, a nerijetko i ekstremizam protunacionalno i protureligijski usmjerenih skupina, nemoguće je ne primijetiti sličnost ovog svjetonazora s ideologijom socijalističke JugofiliKod nas su se, dakle, ideološki sljedbenici jugoslavenskog režima nametnuli kao jedini tumači ljudskih prava, kao elita društva koja određuje mjeru demokracije. U takvim se prilikama i tolerancija izvrgnula u svoju karikaturu. Umjesto da podrazumijeva poštivanje različitih uvjerenja i dijalog među njima, snošljivost se u Hrvatskoj tumači kao pravo jugofilnih struktura da nameću svoju volju i obvezu svih ostalih da tu volju slijede.Jugoslavije. S izuzetkom zalaganja za seksualne manjine (koje u jugoslavensko vrijeme nisu imale ama baš nikakvih prava), sve ostalo je identično, u nekim aspektima čak i gore nego prije više od dvadeset godina. Jugoslavija je, naime, čuvajući društveni mir ipak dozirala protuhrvatsku represiju, dok današnji radikali, nesputani potrebom nacionalnog taktiziranja kakvo cvjetni 573192S0je svojedobno provodila Partija, idu frontalno i agresivno.

Kod nas su se, dakle, ideološki sljedbenici jugoslavenskog režima nametnuli kao jedini tumači ljudskih prava, kao elita društva koja određuje mjeru demokracije. U takvim se prilikama i tolerancija izvrgnula u svoju karikaturu. Umjesto da podrazumijeva poštivanje različitih uvjerenja i dijalog među njima, snošljivost se u Hrvatskoj tumači kao pravo jugofilnih struktura da nameću svoju volju i obvezu svih ostalih da tu volju slijede. Dok većina ili barem znatan broj ljudi, kao u Zagrebu ili Rijeci, pristaje uz takva stajališta, nema nikakvih problema. No kada se tako pojmljena "tolerancija" susretne s onim što je njoj "drugo i drukčije", u konkretnom slučaju s volonterima navedene građanske udruge, onda se liberali i demokrati pretvaraju u najobičniju uličarsku falangu.

Ako snošljivost definiramo na navedeni način, tj. kao slobodu za istomišljenike, onda nasilnicima koji su najčešće napadali u Zagrebu i Rijeci, nemamo što zamjeriti. Oni su samo prakticirali u Hrvatskoj već uobičajenu, politički jednosmjernu toleranciju. Na ponos gradovima u kojima žive.

Egon Kraljević

Ned, 26-06-2022, 07:09:16

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2022 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.