Oni koji su histerizirali na 23%, sada su slabiji za 25%

Državu nam pokreće poznata rečenica "Houston we have a problem!". Sudeći po našem medijskom scenariju, taj famozni Houston je Beograd. Mnogi iskompleksirani farizeji zagovaraju spas baš na tom "belom" mjestu.

Inferiornost dvostruko većeg grada

Tako neki naši eminentni novinari po prozivci traže kruha preko pogače u gradu, koji je brojčano duplo veći od BeogradZagreba, ali proračunski je na nekih 740 milijuna eura, dok je manji Zagreb na 1,5 milijuna eura. Prosječna plaća u Zagrebu se vrti oko 800 eura, dok je u Beogradu 400 eura.

Kako takvi pisači "istine" snagu svode na broj stanovnika, uopće ne vide inferiornost dvostruko većeg grada. Iako je hrana nešto jeftinija po kunu - do dvije u osnovnim potrepštinama; kruha mlijeka, brašna, znatno jeftinije režije, treba ipak reći da je kvadratni metar stana u odnosu na plaću u Beogradu puno hirovitija priča, jer prelazi 3000 eura po m2 i gotovo mnoge agencije za nekretnine Uzdizanje BeogradaAko je ekonomska premisa osnova neovisnog stava, pitam se kuda vodi ovo veličanje Beograda kao kulturnog i ekonomskog središta "regiona"? Čime je to Beograd zaslužio?su iz tog razloga više bazirane na najam stanova, nego na prodaju, jer su cijene nedohvatljive za prosječnog građanina. Sam grad muku muči u zimskom periodu, jer plinifikacija po stanovima nije provedena i većina se i danas grije na struju, pa bi se i energetska jeftinoća u zimskom periodu mogla isto tako proglasiti diskutabilnom.

Ako je ekonomska premisa osnova neovisnog stava, pitam se kuda vodi ovo veličanje Beograda kao kulturnog i ekonomskog središta "regiona"? Čime je to Beograd zaslužio?

Oni pak, koji zazivaju Jugoslaviju trebaju znati, kako se ta država morala raspasti jer nije uspjela riješiti ogromnu nezaposlenost u najnerazvijenijem dijelu, koja se u početku kretala 50,5%, da bi prema kraju osamdesetih godina prošlog stoljeća stala na čak 34,5% i zadržala, iako su izdvajanja iz najrazvijenijih republika porasla u sredstvima.

Raspad Jugoslavije

To je sve više otvaralo put nacionalnim ekonomijama u federaciji, jer su razlike između najrazvijenijih u Jugoslaviji i mmfnajnerazvijenijih se kretale 1:8 u razini BDP. Najrazvijenije republike su shvatile da se moraju okrenuti tržišnoj ekonomiji i da baš zbog toga ne mogu uludo trošiti svoju akumulaciju. Još kada se tome doda privreda, koja je uglavnom okrenuta i zavisna o jugoslavenskom tržištu, bez nekih većih izvoznih projekcija, jasno je, kako se to kosilo sa svakom modernom strategijom u ekonomiji. Kraj je uslijedio bojkotom slovenskih proizvoda u Srbiji i upadom Srbije u monetarni sustav Jugoslavije i derogiran je i zadnji element raspadnute zemlje.

Ipak najzanimljivija poruka o raspadu Jugoslavije je odaslana iz pera Michaela Chossudovskog, koji naglašava, kako je dolazak MMF i Svjetske banke uništio kraj industrijskog rasta te zemlje. Po njegovoj analizi, strani kreditori su nametnuli program makroekonomskog restrukturiranja. Po njemu tržišni socijalizam je Reganova administracija htjela zamijeniti tzv. slobodnim tržištem, za što je bila zadužena Milka Planinc, a drugi aranžman MMF-a je stvorio veliku inflaciju 1984 i zastoj investicija. Za nas je bitan današnji stav MMF-a prema Hrvatskoj, koji bi trajno upokojio bilo kakav rast.

Samoubilački put nove Vlade

Njegove komponente sve više vidimo u djelovanju sadašnje vlade, koja djeluje kontraproduktivno svakom rastu privrede općenito. Umjesto rasterećenja privrede, na način da racionalizira državnu upravu, smanji potrošnju u državnoj upravi, promjeni organizaciju djelovanja i učini uštede, naša vlada ide jednim samoubilačkim putem. Taj put je zacrtao štednju, ali na način da skreše javnu potrošnju, a s time u svezi i dobivane veće količine novca u proračun. Štedi se na svemu, umjesto da se packe podjele bahatoj službeničkoj eliti i oslobodi lance privrede.

Povećanje PDV-a

Povećanje PDV-a jasno govori da milijun tvrtki u problemima otvaraju mogućnost zabijanja zadnjeg čavla u crvljivi lijes privrede. Zanimljivo kako je povećanje PDV-a aktualno već od ožujka, a rasterećenja privrednika manjim zdravstvenim davanjima tek od svibnja. I to je poruka vlasti, o čemu razmišlja i do čega drži više. Oslobađanje od poreza za reinvestiranu dobit ostavljeno je za slijedeću godinu. Iz svega pobrojanog jasno se vidi, da je ovo jedan iracionalni harač, kojim se puni blagajna, kad vlast nema ikakvog pojma o novim investicijama, niti vjeruje u njih, u dogledno vrijeme. Politika se vodi iz dana u dan, stihijski i jedina dobra novost je da tvrtke neće moći u nedogled odgađati svoje obaveze plaćanja.

Opet taj progresivni zakon o zakonskom roku plaćanja teško će zaživjeti u zamrloj privredi, gdje čistim prebijanjem iz krizašupljog u prazno živi od mjeseca do mjeseca većina tvrtki. Apsurdno je isto tako da tvrtka plaća PDV unaprijed državi, iako nije dobila novce za ispostavljeni račun. Na taj način generira zatrovanost privrede, jer se plaća ono čega još nema, a kad se tome pribroji i veći PDV, još je teža situacija za tvrtke i postavljanje prema neplatišama.

Ako se rastu PDV-a pribroji rast cijene svih energenata i traženje vlade zamrzavanja cijena na starim ciframa, jasno je kako se provodi suludi plan, u kome nema mjesta za tržišno gospodarstvo. Suludi planAko se rastu PDV-a pribroji rast cijene svih energenata i traženje vlade zamrzavanja cijena na starim ciframa, jasno je kako se provodi suludi plan, u kome nema mjesta za tržišno gospodarstvoNove investitore se tjera na kupnju posrnulih državnih tvrtki uz uvjet zadržavanja postojeće radne snage. Ne misli li vlada, kako jedno licemjerje i kupovanje birača jasno odbija potencijalne kupce? Kao kad bi netko preuzeo gubitničku momčad u sportu i zadržao sve postojeće igrače?! Ako ih to ne odbija, onda ih odbijaju i stalne izmjene prostornih planova, pa kad kupite neko zemljište, nikada ne znate kada će neki lokalni šerif donijeti nekakav prostorni plan u kojem su izmjene i na taj način vama učiniti svjesni bankrot, jer to zemljište više nije namjene, koju ste planirali?!

Zašto nema investicija

I još kada tome dodamo stalne izmjene zakona i uvjeta poslovanja, jasno je zašto nema jasnih investicija. Svim ovim nesređenim stanjem uništavamo privredu, sve više ličimo na jugoslavenski sindrom promašaja i dug iz 1990. od 4 kukurikumilijarde dolara koji jasno generira 15 puta veći danas. Idemo na ruku globalnim mešetarima i svoj život dajemo na raspolaganje punom džepu frustracija.

Hrabrost bi bila smanjiti PDV za pojedine ugrožene grane privrede, a ne za smočnicu babe Kate, trpanjem masti i šećera, od koje nema neke koristi. Postaviti jasne zakone i urediti sudove i sudske pisarnice, da znaju što je prioritet i čisto vlasništvo, smanjiti silna izdvajanja u tvrtkama, od nekih spomeničkih renti, izdvajanja za turističku zajednicu, duplih cijena energenata po privrednim tarifama, izmišljenih računa za slivne vode, o kojima nitko uopće ne vodi računa do bespotrebnih zavrzlama sa knjigama nekih malih obrta. Popis je i mnogo duži, po kojem se harači sve manji broj privrednih subjekata.

I po meni ono najvažnije, kad već političari formiraju privrednu zbilju, vrijeme je da snose konzekvence za svoje stupidno upropaštavanje ekonomije. Inače će i dalje solit ranu i kesiti se na svakog koji postavi lucidno pitanje.

Igor Drenjančević

 

Pet, 3-07-2020, 18:00:33

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.