Balkanizacija Hrvatske

Što napisati o dojmovima nakon još jednog povratka iz Lijepe naše? Uzimajući u obzir sve što sam vidio i čuo, mogao bih mirne duše prepisati sve ono što sam već napisao u 'Hrvatskom vjesniku,' vraćajući se s odmora u Australiju prije tri, pet, sedam, deset i više godina. Uz napomenu kako se gorući problemi, koje sam tada opisivao,ne samo ne riješavaju, nego se očito iz godine u godinu pogoršavaju.

Za ilustraciju kako se Hrvatska pretvorila u uspavanu ljepoticu iz bajke o Trnoružici, u kojoj priča iz godine u godinu ostaje ista, evo nekoliko citata o dojmovima po povratku prije sedam godina (objavljenih u HV-u od 26. rujna 2008. pod naslovom 'Molitva za Domovinu').

 ''Čim se malo odmaknete od hrvatske obale i većih gradova, posebice Zagreba, naići će te napuštena čitava sela, na manje gradove s pretežito staračkom populacijom i na tisuće kilometara zapuštenih obradivih površina....
 Život u manjim gradićima i selima u provinciji postaje sve teži. Zatvaraju se mali obrti, osnovne i srednje škole, zdravstvene i administrativne ustanove banke, kina, trgovine..
 ''Rasuća prijetnja samouništenja koja proizlazi iz sve drastičnijeg nesklada između broja novorođenih i umrlih te uznemirujućeg trenda ubrzanog porasta iseljavanja mladih i visokoobrazovanih ljudi morala bi smrtno zabrinuti sve one koji skrbe za budućnost Hrvatske....
 ''Ključni razlog za zabrinutost leži u činjenici da hrvatski političari na vlasti u Zagrebu ne samo da ne čine gotovo ništa na riješavanju tih vitalnih problema nego vode politiku koja uvećava mogućnost da te potencijalne prijetnje prerastu u ozbiljne društvene poremećaje s katastrofalnim posljedicama po opstanak našeg naroda u Domovini....
 ''Kada bi me netko, nakon mjesec i pol dana provedenih na odmoru u Domovini, upitao koja je to tema koja bi u Hrvatskom državnom saboru trebala imati prioritet u raspravi o stanju i budućnosti nacije, svakako bi izdvojio problem izumiranja i iseljavanja Hrvata. Odmah bi uz tu temu dometnuo nezaobilazan i ništa manje važan problem ponovne balkanizacije Hrvatske. Uz hrvatske političare tim bi se temama trebao ozbiljno pozabaviti i hrvatski narod u Domovini i iseljeništvu, poglavito mediji, jer će način rješavanja tih problema presudno utjecati na uvjete opstanka ili nestanka hrvatske države i nacije....

Evo i nekoliko citata o dojmovima nakon povratka iz Hrvatske tri godine poslije toga (objavljenih u HV-u od 29. rujna 2011. pod naslovom 'Što nije u redu u Hrvatskoj danas'?).

 ''Ako se baci pogled na širu sliku trenutačne društvene zbilje u Hrvatskoj bode u oči činjenica da hrvatski narod tone sve dublje u političku, moralnu i materijalnu krizu. Sve se teže veže kraj s krajem pa vlada veliko nezadovoljstvo, strah i neizvjesnost. Ljudi se povlače u sebe. Žive od danas do sutra. Ne žele pričati o politici i izgleda kako im je jedino važno da imaju nešto za popiti, pojesti i eventualno potrošiti u kafiću i kladionici. Sve ostalo, vjeruju, doći ćesamo po sebi. Kada dođe...

 ''Politički govoreći, običan narod u Domovini podijeljen je i razmrvljen sasvim na sitno vještim manevriranjem 'međunarodne zajednice' zemalja osnivača bivših Jugoslavija i ponovo ojačalim 'bivšim' jugokomunistima dobro raspoređenim u dvijema vodećim strankama, medijima i ključnim državnim pozicijama....
 U paradoksalnom i tužnom labirintu novog jugobalkanskog 'regionalnog' povezivanja, kroz koje se Hrvatska nakon Tuđmanove smrti ponovo provlači, opet se ponavljaju iste griješke. Tako bolno karakteristične za našu povijest....-
 ''Uspoređujući sliku današnje Hrvatske s onom koju sam vidio prije tri godine postoje snažni i vrlo očiti znaci da se Hrvatska zaokreće i vraća natrag u 'svoju' bivšu jugobalkansku prošlost ....

Što dodati 2015.?

I što sada, nakon ovogodišnjeg povratka iz Domovine ovome dodati? Ništa, osim opće poznate činjenice kako mnogi Hrvati koji rade i žive vani, zaista ostanu neugodno iznenađenikada dođu i vide kako se iz godine u godinu Hrvatska sve više pretvara u bivšu, jugobalkanski zapuštenu zemlju. Koliko je mentalno još uvijek u bivšoj Jugoslaviji i kako se u mnogim stvarima ponovo zaokreće i vraća u 'bolju' prošlost.

Uzmite na primjer vodeće 'hrvatske' medije.

U najgledanijem Dnevniku i političkim emisijama HTV-a i RTL-a još uvijek se govori gotovo istim tonom i o istim temama kao što se govorilo prije raspada bivše Jugoslavije. Samo sada u kontekstu 'naše Regije'. Europa, ako se tu i tamo ponekad i spomene onda se o njoj priča kao o nečem stranom i dalekom. Kao kad se priča o Americi, Australiji, Kanadi, a ne kao o nečem čega je sada Hrvatska dio.

Osim toga, stalno se repriziraju partizanski filmovi, jugonastalgične serije i sapunice iz te 'bolje prošlosti'. Čime se MedijiStalno se repriziraju partizanski filmovi, jugonastalgične serije i sapunice iz te 'bolje prošlosti'. Čime se mladim ljudima, rođenim uoči i nakon Domovinskog rata, nameće lažna slika kako su u bivšoj Jugoslaviji svi živjeli sretnije i bolje. Naravno da se onda i politička razmišljanja velikog broja mladih ljudi u Hrvatskoj uglavnom poklapaju s onima koje im naturuju takvi mediji u posljednjih 24 sata15-ak godina. Dakle, ono što najviše brine su upravo ti vodeći mediji u Hrvatskoj jer im većina naroda vjeruje. Njihova 'regionalna' orijentacija i proljevičarska promidžba u ovo predizborno vrijeme ima veliku rezonanciju među običnim pukom.mladim ljudima, rođenim uoči i nakon Domovinskog rata, nameće lažna slika kako su u bivšoj Jugoslaviji svi živjeli sretnije i bolje. Naravno da se onda i politička razmišljanja velikog broja mladih ljudi u Hrvatskoj uglavnom poklapaju s onima koje im naturuju takvi mediji u posljednjih 24 sata15-ak godina. Dakle, ono što najviše brine su upravo ti vodeći mediji u Hrvatskoj jer im većina naroda vjeruje. Njihova 'regionalna' orijentacija i proljevičarska promidžba u ovo predizborno vrijeme ima veliku rezonanciju među običnim pukom.

Vidite ovaj medijski apsurd. Trenutno najpopularniji dnevni list u Hrvatskoj,koji će vas (slučajno?) dočekati na stolu svakog kafića ili frizerske radnje, u javnom toaletu ili čekaonici neke ustanove je – '24 Sata'. Radi se o vrlo jeftinom pamfletu za polupismene ljude u kojem se vijesti skraćuju i selektivno sažimlju do gubitka bilo kakvog značenja. Budući mu je vlasnik nekakav mutni medijski tajkun iz Beograda ne treba se čuditi što se njimena balkanski prijetvoran način manipulira čitateljima u Hrvatskoj kako bi ih se onesposobilo misliti i odlučivati vlastitom glavom. Čim ga prolistate shvatite kako mu je prvenstveni zadatak borba protiv hrvatskog domoljublja.

Glavni kolumnist tog regionalnog novinskog smeća i njemu slični spin majstori na svakog tko u Hrvatskoj domoljubno dišu gledaju kao lešinari na plijen. 24 sata dnevno. Stoga se s posebnom strašću okomljuju na novoizabranu hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović. Svaki njen korak, osmijeh, pokret trepavica i riječ koju izgovori, Klauški idežurna ekipa spin doktora u '24 Sata', pretvaraju u predmet inkvizicije. Ona čak ne smije ni duboko uzdahnuti a da to ne izazove lavinu zlobnih komentara. Naravno, isti takav tretman imaju Karamarko i HDZ. Što mislite, zbog čega?

Ovdje svakako treba spomenuti kako se srbijanski brat bliznac tih 'hrvatskih novina' (24. Sata. rs) uopće ne bavi politikom već samo vijestima i tračevima iz svijeta filma, glazbe, sporta i tome slično. Zanimljivo.

Knjižare

Ako ste zaljubljenik u knjigu i poželite neku od njih ponijeti sa sobom nakon odmora u Hrvatskoj šetajući ulicama glavnog grada Zagreba za oko će vam zapeti kako u izlozima knjižara dominiraju najnovija'domoljubna izdanja' okorjelih jugoudbaša, orijunaša i notornih'boraca za slobodu i ugled hrvatskog naroda'. U onim najvećim, na trgu Bana Jelačića i Novinarskom domu u Savskoj, trenutno je apsolutni hit knjiga memoara Josipa Manolića. Najpoznatijeg i najdugovječnijeg hrvatskog jugoudbaša, koji ni pred samu smrt ne priznaje niti se kaje zbog zločina nad hrvatskim narodom. Počinjenih da bi se stvorila i održavala propala jugokomunistička tamnica. Naprotiv, on to ponosno ističe kao svoju zaslugu u podnaslovu knjige koji glasi-'moja borba za slobodnu i demokratsku Hrvatsku'!!?

Tu su naravno izložena i višestruko nagrađivana dijela hrvatske jugonostalgičarske elite predvođene Dežulovićem i UvredaIma li veće uvrede za svakog normalnog Hrvata koji, kada dođe u Zagreb, i vidi kako najljepši trg u srcu glavnog grada Hrvatske još uvijek 'ponosno' nosi ime tog najvećeg zločinca nad hrvatskim narodom u njegovoj dugoj povijesti? A Sava već 25 godina teče uzvodno. Ili recimo, kada se vozite tramvajem prema Črnomercu i najedanput začujete glas iz zvučnika 'sljedeća postaja Trg doktora Franje Tuđmana'. Pogledate vani kroz prozor i vidite oveću livadu koja uglavnom služi kao šetalite za pse.Tomićem, ali i najnovije povijesne studije 'uglednih povjesničara' Markovine i Jakovine. U kojima se mlade naraštajeHrvata podsjeća na odgovornost zbog 'fašističkoj prošlosti' i nameće bolesna paranoja od ponovnog buđenja 'ustaškog' domoljublja.

Na vidnom mjestu izložena je i volumna oda oca i sina Goldstein-'velikom svjetskom državniku', ustvari, bivšem Goldsteini Titojugokomunističkom diktatoru i (u odnosu na Hrvate) genocidnom manijaku Titu. Kojeg su svi ozbiljni svjetski povjesničari zbog toga odavno stavili na listu najvećih masovnih zločinaca 20-tog stoljeća. Ali ga hrvatski jugonostalgičari, najvjerojatnije zbog iskrene zahvalnosti i priznanja za masovno i dugogodišnje masakriranje slobodoljubljih Hrvata, još uvijek kite titulom 'najvećeg hrvatskog političara svih vremena'.

Ima li veće uvrede za svakog normalnog Hrvata koji, kada dođe u Zagreb, i vidi kako najljepši trg u srcu glavnog grada Hrvatske još uvijek 'ponosno' nosi ime tog najvećeg zločinca nad hrvatskim narodom u njegovoj dugoj povijesti? A Sava već 25 godina teče uzvodno. Ili recimo, kada se vozite tramvajem prema Črnomercu i najedanput začujete glas iz zvučnika 'sljedeća postaja Trg doktora Franje Tuđmana'. Pogledate vani kroz prozor i vidite oveću livadu koja uglavnom služi kao šetalite za pse (U Australiji se takve zelene površine zovu Reserve).

Zamislite sad tu sramotu, zagrebački vlastodršci sujednu neuglednu livadu, u zaleđu zapuštenog zapadnog kolodvora, prozvali trgom i počastili imenom oca današnje slobodne hrvatske države dr. Franje Tuđmana! Koji tužan rezultat i tragična posljedica povratka na vlast odnarođenih jugokomunista i njihovih poltrona.

Balkanizacija

Bilo kako bilo, žalosno je vidjeti koliko su, unatoč zadivljujućim komparativnim prednostima i golemom potencijalu Hrvata u Domovini i iseljeništvu, 'bivši' jugokomunisti na vlasti i u oporbi, današnju slobodnu Hrvatsku ponizili i srozali na nezamislivu razinu siromaštva, s najvišom zaduženošću od svih zemalja u 'našoj Regiji' ? Pretvorivši je u trećerazrednu, balkanski zaostalu zemlju, izrabljivanu i ponižavanu od svakog tko stigne.

Zašto je to tako i zašto Hrvatska nije iskoristila svoje vrijeme i prigode koje je imala nakon raspada bivše Jugoslavije?

Ključni događaji koji su oblikovali današnju Hrvatsku bili su pobjeda u Domovinskom ratu te ulazak u NATO i EU. Sve su to bile prigode dakonačno oslobođena jugobalkanskog jarma doživi napredak nezamisliv u njenoj dosadašnjoj povijesti. Dobar predznak kako će se to doista dogoditi bio je zadivljujući uzlet za vrijeme Tuđmana.No, u vakumu nastalom nakon njegove smrti izmanipulirani Hrvati u Domovini vratilisu se natrag preko crte koju nikako nisu smijeli prijeći. Na slobodnim i demokratskim izborima ponovo su vratili na vlast 'bivše' jugokomuniste.

Ta dva događaja promijenila su budućnost Hrvatske. Ali ne na način na koji je hrvatski narod to želio. 'Bivši' jugokomunisti i njihovi vanjski sponzori time su dobili što su htjeli. Prvo, povratkom na vlast ponovo su parazitski zajašili na vrat hrvatskom narodu. Drugo, ponovnim taočenjem Hrvatske u novojugoslavensku regionalnu zajednicu Zapadni Balkan, stabilizaciju tog, nemirima i naglim promjenama sklonog područja. Barem za neko vrijeme.

Izgubivši oslonac i orjentacij u šutljivoj većini hrvatskog naroda nakon toga je od njegove krvavo izborene slobode ostavljena samo sloboda da bude siromašan i mrzovoljan. I od tada se ponaša upravo onako kako njeni unutarnji i vanjski manipulatori očekuju. Zatvara oči pred stvarnošću i slijepo pristaje na sve što jojse servira. Ne mareći za posljedice svojih postupaka.

Time se sve postignuto u Domovinskom ratu dovodi u rizik i veliko je pitanje hoće li Hrvati u Domovini uskoro prijeći još jednu crtu na putu povratka u 'novu' balkansku zajednicu kojom će ponovo dominirati Srbi. Vjerojatno hoće – ako na skorim parlamentarnim izborima, opet svoju sudbinu povjeri u ruke odnarođenim 'bivšim' jugokomunistima i njihovim nasljednicima.

Ako dezorijentiranim jugokomunistički pjetlić, koji uništi sve čega se dotakne, ostane za kormilom Hrvatske, bit će to njen kraj.

Željko Dogan

 

Sri, 23-10-2019, 18:35:44

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.