U sklopu suradnje HKV-a i HIZ-BIH-a, 28. svibnja gostovali su u Mostaru članovi HKV-a Hrvoje Hitrec i dr. Nedjeljko Mihanović, te novinarka i spisateljica Višnja Starešina, koji su održali tribinu u Hrvatskom domu Stjepana Kosače. U nastavku u cijelosti donosimo izlaganje Hrvoja Hitreca. Izdvajamo: "U ime više od tisuću članova Hrvatskoga kulturnog vijeća, zahvaljujem Hrvatskom intelektualnom zboru i predsjedniku gospodinu Pavloviću na pozivu u Mostar, što je, nadam se, samo početak intenzivnije suradnje naših društava, koja rade u istom cilju očuvanja hrvatskoga kulturnog identiteta. Dopustite mi nekoliko riječi o Hrvatskom kulturnom vijeću. Mi smo se pojavili na sceni početkom 2005. inicijativnim skupom koji je izazvao veliku buru u hrvatskoj političkoj i kulturnoj javnosti, te je u stvari značio prekid nove hrvatske šutnje o paradoksalnoj dominaciji jednoga svjetonazora, čije su vrijednosti vrlo daleko od tradicionalnih naših vrednota. Progovorili smo o nagrizanju državnoga suvereniteta i o nadnacionalnim integracijama u koje srlja Hrvatska, mnogo puta na štetu vlastitih interesa."

 

 

Kao svojevrsni uvod i poziv na peti stručni skup Hrvatskoga kulturnog vijeća o Haaškome sudu koji će se 6. lipnja 2008. godine s početkom u 9.00 sati održati u hotelu Westin u Zagrebu, donosimo i poslijednje izlaganje sa prethodno održanog četvrtog po redu skupa pod nazivom  "Haški sud – «zajednički zločinački pothvat» – što je to?". Autor izlaganja je hrvatski odvjetnik u Washingtonu dr. Eduard Slavko Yambrusic, a njegovo, kao i izlaganja ostalih sudionika toga skupa možete pročitati u Zborniku izlaganja, koji se može pribaviti u sjedištu Hrvatskoga kulturnog vijeća na adresi Gundulićeva 23/III u Zagrebu. Više informacija o zborniku, kao i o detaljima samog skupa  možete saznati na br. telefona +385-1-4854-361 . Iz izlaganja dr. Yambrusica izdvajamo: "U Hrvatskoj, građani i vlada izrazili su ogorčenje zbog presude - major Veselin Šljivančanin pet godina, general Mile Mrkšić 25 godina, i kapetan Miroslav Radić, oslobođen krivnje. Predsjednik Stipe Mesić, premijer dr. Ivo Sanader i Vladimir Šeks, predsjednik Sabora, i većina članova Hrvatskoga sabora kategorički su odbili odluku Suda. Pisma i kritički osvrti na osudu poslana su u nacionalna i međunarodna središta moći, prisjećajući nadležne da je Hrvatska vodila rat za oslobođenje svojih područja braneći svoju domovinu od golog nasilja u kojemu je agresor počinio ogromna zlodjela i nanio nesagledivu štetu. Ovakvu činjeničnu stvarnost arhitekti haaškoga Tribunala zamijenili su "virtualnom stvarnošću" oružanoga konflikta "balkanskih plemena" koji su se (već tko zna po koliko puta) ponovno sukobili u građanskom ratu."

 

 

Kao svojevrsnu najavu skorog 5. stručnoga skupa Hrvatskoga kulturnog vijeća o Haaškome sudu pod nazivom "Haški sud – «zajednički zločinački pothvat» – što je to?", donosimo izlaganje dr. Nedjeljka Mihanovića s 4. skupa koje do sada još nismo bili objavili na Portalu. Podsjećamo, zbornike radova s dosad održanih skupova na temu rada Haaškog suda može se dobiti preko našeg Tajništva. Izdvajamo: "Doista je cijela hrvatska javnost sa zaprepaštenjem i zgražanjem primila krajem rujna vijest o sramotnoj i drskoj presudi, koju je izrekao Međuntarodni kazneni sud u Haagu počiniteljima ratnog zločina Mili Mrkšiću, Veselinu Šljivančaninu i Miroslavu Radiću, koji su u serijama kriminalnog umorstva počinili u gradu Vukovaru, na stratištu Ovčare i na području hrvatskog Podunavlja. U tome besramnom sudskom pravorjeku su posve zanemarena ratna zlodjela počinjena na planu velikosrpske agresije: totalno razaranje grada Vukovara (oko 90%), pogrom vukovarskih civila i ranjenika (oko 5000 žrtava), zločini nasilja, silovanja žena i maloljetnih djevojčica, zločinstva organiziranih grabežnih umorstava i pljačke na području istočne Hrvatske. I moramo priznati da nas je ova sramotna presuda MKSJ i ovo zatvaranje očiju pred očitim zločinima zgranulo i ogorčilo. Ovaj cinični sudski pravorjek je bio šokantan za sve hrvatske građane, osim za one koji hrvatsku suverenost i državnost mrze i preziru. Sramota za Europu, za Ujedinjene narode i za Vijeće sigurnosti!"

 

 

S promocije 4. Zbornika o Haaškome sudu u cijelosti donosimo izlaganje Mate Kovačevića, u kojem je dan osvrt na ulogu Haaškog suda, kao i na radove koji su objavljeni u Zborniku. Izdvajamo dio u kojem je Kovačević sažeo ulogu hrvatskih medija: "Osim pravno-političkoga, posebno ističem medijsku prezentaciju, koja zbog masovne konzumacije i mimetičke moći glasila, ima posebnu ulogu u tzv. senzibiliziranu javnosti. Kao sudište kojem je zadaća ponajprije stvarati političke uvjete, ono gubi, ako ju je ikad i imalo, svoju pravnu ulogu, a ozloglašavanjem političkih protivnika, uz pomoć medija i tankoćutnim uporabom praktične psihologije, masovno se koristi javnom manipulacijom, te na taj način pokušava stvarati stajališta, koja odgovaraju njegovim političkim i financijskim sponzorima. Na primjeru hrvatske umreženosti domaćih medija, nekih nevladinih udruga, Haaškoga sudišta i ucijenjenih nacionalnih ustanova, odčitava se pogubna učinkovitost moći usidrene tek u rukama male skupine moćnika, koju ne obvezuje nikakvo nacionalno zakonodavstvo. Osmogodišnja tiranija bivše tužiteljice Carle del Ponte otkrila je kako neograničena moć u rukama osobe čak s rasističkim preduvjerenjima, može rastrojiti cijelu državnu zajednicu.". Tiskane primjerke Zbornika moguće je nabaviti u sjedištu HKV-a na adresi Gundulićeva 23/3 u Zagrebu, odnosno više informacija može se dobiti na broju telefona +385-01-4854-361.

 

 

Kako smo već pisali na Portalu, u Zagrebu je 17. travnja 2008. godine predstavljen Zbornik "Haaški sud - zajednički zločinački pothvat - što je to?". Riječ je o okupljenim radovima 13 hrvatskih povjesničara, književnika, pravnika i novinara, sudionika istoimenoga skupa Hrvatskog kulturnog vijeća održanoga u prosincu 2007. Tiskane primjerke Zbornika moguće je nabaviti u sjedištu HKV-a na adresi Gundulićeva 23/3 u Zagrebu, odnosno više informacija može se dobiti na broju telefona +385-01-4854-361. U nastavku donosimo sažetu, ali ipak informativnu vijest koju je Hina donijela o objavi spomenutoga Zbornika. Izdvajamo: "U zborniku se može pročitati o općem porazu međunarodnog kaznenog prava u srazu s novom globalističkom pravdom, odnosno, pravom jačega, kazao je predsjednik Hrvatskog kulturnog vijeća Hrvoje Hitrec. Podsjetio je da su skupovi o Haaškom sudu započeli 2006. "kada je u krugovima hrvatske Vlade bilo kakvo oponiranje Sudu progla avano gotovo neprijateljskim činom". Danas je međutim, kazao je Hitrec, bivša tužiteljica Carla del Ponte i svojom knjigom potvrdila i otkrila svoje ovinističke, rasističke i kroatofobične dimenzije, a njezin opis Hrvata kao "podmuklih kurvinih sinova" nije nikoga od nas iznenadio".

 

 

S promocije 4. zbornika «Haaški sud – 'Zajednički zločinački pothvat' – Što je to?» donosimo govor predsjednika Hrvatskoga kulturnog vijeća Hrvoja Hitreca. Iako su skupovi HKV-a na temu rada haaškog suda bili često medijski ignorirani, nema sumnje kako su oni zbog ozbiljnosti i stručnosti govornika ipak imali znatan utjecaj. Hitrec u svom govoru podsjeća: "Stručno-znanstveni skupovi pod naslovom "Haaški sud - Zajednički zločinački pothvat - Što je to?", započeli su u lipnju 2006., u doba kada je u krugovima hrvatske Vlade bilo kakvo oponiranje Međunarodnom kaznenom sudu proglašavano gotovo neprijateljskim činom, kada je ta Vlada doslovce puzala pred svemoćnom tužiteljicom, kada je u Zagrebu dočekivana državnim počastima, kada su kontrolirani mediji gurali glavu u pijesak pred bezočnom količinom nepravda, premda su pred Sud izvođeni i novinari, isprva oni s desne, a poslije i s drugih strana političke scene. Hrvatski intelektualci nisu se pokolebali, skupovi su nastavljeni, a Vladini krugovi, kako piše u ovom zborniku dr. Nedjeljko Mihanović, "gluhonijemo su ignorirali sav taj rad sveučilišnih profesora, akademika, sudaca, pravnika, odvjetnika, povjesnika, književnika i novinara, okupljenih oko Hrvatskoga kulturnog vijeća.» «I dok su ovi protagonisti prava i pravde", nastavlja Mihanović , "otvoreno, argumentirano, oštroumno i dalekovidno govorili o Haagu i haaškim optužnicama, dotle su naša ministarstva i znanosti i kulture patetično mljela banalnosti da hrvatski intelektualci potkopavaju kooperativni rad Vlade s haaškim tužiteljstvom. I tko nije vjerovao u logiku toga uzvišenog međunarodno-pravnog suda, proglašavan je konzervativnim, politički nepismenim eurofobom i pesimistom."

 

 

Sa 4. stručnoga skupa Hrvatskoga kulturnog vijeća o Haaškome sudu pod nazivom "Haški sud – «zajednički zločinački pothvat» – što je to?", donosimo izlaganje dipl. ing. Drage Duvnjaka. Izdvajamo: "Bagateliziranje hrvatskih žrtava nekažnjavanjem zločinaca, nerazmjerna zastupljenost okrivljenih Hrvata iz BIH na Haaškom sudu, zatvaranje hrvatskih političkih lidera, davanje legitimiteta republici Srpskoj a istovremeno kriminaliziranje same primisli na Herceg Bosnu itd… Nužno je temeljito razotkriti političku pozadinu sudovanja Haaškoga suda, da bi se u ime pravednosti iznašla prava obrana, koja će se očito morati voditi i u izvanpravnoj sferi. Pitanje je zašto su EU - moćnici uopće prihvatili regionalni koncept s dominantnom nacijom kao kohezivnim faktorom, ako je povijest potvrdila da su takve zajednice u ovom području bure baruta? Treba napraviti jednu autoritativnu i cjelovitu studiju s analizom bitnih društveno – političkih, socioloških, ekonomskih i vojno-strateških aspekata realizacije takvoga regionalnog koncepta. Prvenstveno znanstvena i politički neutralna studija mogla bi analizom povijesnih i trenutnih okolnosti pokušati simulirati mogući razvoj situacije sa svim mogućim posljedicama".

 

 

Kako to nakon Oluje više nije bilo moguće, jer je njome zauvijek eliminirana velika Srbija, Hrvatska je za svoj vojni uspjeh u Oluji iz Haaga preko optužnica za svoj državni i vojni vrh trebala dobiti političku kaznu - neku vrstu odmazde kojom se pokušalo vratiti stvari na početak. Vidljivo je to bilo i iz reakcija nekih bivših krajinskih dužnosnika koji su podizanje optužnice protiv generala Gotovine tumačili i kao najavu reinkarnacije bivše srpske paradržave u Hrvatskoj. Međutim, unatoč tim motivima, haaško Tužiteljstvo, odnosno, one europske političke snage koje su stajale iza toga, na kraju ipak nisu, barem zasada, uspjele u tom naumu. Glavni razlog je prvenstveno u tome što nisu našli ni dovoljan broj kvalitetnih dokaza, a niti dostatan broj svjedoka koji bi potvrdili njihove unaprijed postavljene teze s kojima su sročili optužnicu. Nisu ih pronašli, ponajprije stoga, jer ih i nema i jer Oluja nije bila niti planirana ali niti provedena s ciljem deportacije, odnosno etničkog čišćenja srpskog pučanstva. Suočeno s mogućim porazom u sudskom procesu, pa čak i s eventuanim odbacivanjem optužnice, haaško Tužiteljstvo je prije nekoliko mjeseci krenulo u zastrašivanje mogućih svjedoka obrane.(M.Barišić)