Što se skriva iza pokušaja stvaranja tzv. bunjevačkog jezika?

Nedavno je u Subotici pokrenuta inicijativa za promjenom Statuta Grada Subotice kako bi se u njega uveo tzv. bunjevački jezik. O tome što se skriva iz pokušaja umjetnog stvaranja tzv. bunjevačkog jezika pitali smo Tomislava Žigmanova, predsjednika Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini.

„Hrvati u Vojvodini su ostali konsternirani nakon što je na sjednici Skupštine Grada Subotica donijeta 'Odluka o Tomislav Zigmanovpristupanju promjeni Statuta Grada Subotica' i to radi 'uvođenja bunjevačkog jezika u ravnopravnu službenu uporabu na području Grada Subotice'. Ona počiva na znanstvenoj apsurdnosti“, rekao nam je Žigmanov.

„U jezikoslovnim znanostima, i u Srbiji i u Hrvatskoj, kao neupitna figurira teza da se u svih bačkih Hrvata, pa i Bunjevaca, ima raditi tek o 'govoru' koji pripada novoštokavskomu ikavskom dijalektu, koji u 'genetskolingvističkome kriteriju' pripadaju hrvatskomu jezičnom korpusu, a 'ni u jednoj relevantnoj slavističkoj literaturi bunjevački se govor nikad ne naziva jezikom', što je navedeno u službenom očitovanju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Riječju, kao i drugi idiomi, bunjevački govor nema kapacitet i puninu onoga što standardni jezik podrazumijeva. To je govor koji nema gramatiku, ni pravopis, a niti svoju bogatu pisanu i dugu povijest, nigdje se ne podučava“, objasnio je.

„I leksičkom kriteriju on je unutar sebe, kao i svaki dijalekt, preslab za udovoljavanje ozbiljnim funkcijama jezika u suvremenom svijetu, ne samo kao sredstvo komunikacije nego i kao sredstvo kojim se nešto promišlja, prezentiraju Suboticaodređene ideje itd. Uspostavljen, pak, kao jezik, njegovim će se služenjem dalje pridonositi 'ruženju' njegove čistote... Naravno, na tako što nećemo pristajati, nego ćemo razvijati i ostvarivati i strategije otpora kroz afirmativni pristup i kreativno njegovanje naše ikavice! Kao što je to, uostalom, i do sada bio slučaj napose u književnosti i obrazovanju“, dodao je.

„Ono što najviše brine jest da iza takve inicijative stoje strukture vladajuće Srpske napredne stranke. Inicijativa je i protivna nekoliko ključnih odredaba Sporazuma između Republike Hrvatske i Srbije i Crne Gore o zaštiti prava hrvatske manjine u Srbiji i Crnoj Gori i srpske i crnogorske manjine u Republici Hrvatskoj (čl. 1.: potpisnice se obvezuju osigurati pripadnicima hrvatske manjine 'pravo na izražavanje, očuvanje i razvijanje njihova nacionalnog, kulturnog, jezičnog i vjerskog identiteta' i čl. 2.: hrvatskoj manjini će se 'osigurati... pravo zaštite od svake djelatnosti koja ugrožava ili bi mogla ugroziti njezin opstanak'), što je bilo i razlogom za odlučno reagiranje predstavnika hrvatskih vlasti, prije svega ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana“, istaknuo je.

„Nakon toga je uslijedilo novo zahlađenje u hrvatsko-srpskim odnosima, što je možda bila i namjera onih koji su ovu Bunjevciaktivnost i proveli, jer se moglo znati da ju ni Hrvati u Vojvodini ni Republika Hrvatska neće nijemo promatrati već će se tomu, u duhu demokraciji dopuštenih metoda, oštro suprotstaviti“, poručio je predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini..

Žigmanov nam je pojasnio i porijeklo Bunjevaca. „Preci današnjih Bunjevaca doselili u srednji dio Ugarske tijekom 17. stoljeća s područja Dalmacije i zapadne Hercegovine. Sebe su isprva nazivali Dalmatinima i Ilirima, a u Austro-Ugarskoj Monarhiji u vrijeme narodnog preporoda oportuno su se, namjesto imena Hrvati, koristili nametnutim subetničkim imenom Bunjevci. Vješto su istim manipulirale vlasti Kraljevine SHS i Jugoslavije, naravno, na štetu hrvatskog identiteta, no političko i kulturno vodstvo naroda, a napose prvaci Katoličke crkve, razvili su strategije otpora i pred početak II. svjetskog rata odnijeli i uvjerljivu pobjedu“.

„Sve uspjehe brutalno je dokinula okupacija Mađarske, a nakon rata, u okviru ideologije komunističke partije, njegovano je dirigirano i dozirano socijalističko hrvatstvo Bunjevaca. S dolaskom na vlast Slobodana Miloševića započeo je treći val razbijanja hrvatskog korpusa u Bačkoj radi lakše asimilacije, a 'subotički' slučaj glede 'bunjevačkog jezika' može se onda tumačiti kao tek jedan u nizu, istina po posljedicama brutalniji, postupaka vlasti u tome po Hrvate tragičnom procesu“, zaključuje Žigmanov.

Razgovarao: Davor Dijanović

 

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Sri, 14-04-2021, 13:53:26

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.