Hrvoje HitrecHrvoje Hitrec - karikatura

Hrvatske kronike

 Nikola Đuretić, „Posljednja predaja“

Nikola Đuretić je među znalcima suvremene hrvatske književnosti dobro poznat i cijenjen pisac, velikim medijima uglavnom nepoznat, pa tako i široj čitateljskoj publici. Nepravedno, naravno, Đuretićali i tu se u zadnje vrijeme mijenja optika, pa će s vremenom stvari sjesti na svoje mjesto i u nekoj budućoj, alarmantno potrebnoj SudbinaRiječ je o potresnoj prozi, doista hrvatskoj po duhu i osjećaju, o umjetničkom djelu na podlozi vječnih tragedija vječne Hrvatske, dotično događaja iz bliže povijesti u komunističkom razdoblju, ali i u vrijeme samostalne hrvatske države. Zanimljivosti pridonosi činjenica da je protagonist romana Martin Jesenski izbjegao iz Hrvatske nakon stradanja u Hrvatskom proljeću i u Engleskoj postao novinarom Svjetske službe BBC-a. Taj Đuretićev alter ego - glede slične profesionalne sudbine - samo je jedan od tisuća i stotina tisuća ljudi različitih rasa, vjera i nacija, koji su sedamdesetih godina prošloga stoljeća pretvorili London u novi Babilon i našli utočište, manje ili više ipak osjećajući da su ondje za Engleze samo „prokleti stranci“.revalorizaciji hrvatske književnosti naših dana, Đuretićev opus bit će bez sumnje dolično ocijenjen.

Književnik i nakladnik Đuretić, nakon brojnih publicističkih i književnih ostvarenja, visoko je podignuo i vlastitu letvicu romanom „Posljednja predaja“, tiskanom u vlastitoj nakladi. Riječ je o potresnoj prozi, doista hrvatskoj po duhu i osjećaju, o umjetničkom djelu na podlozi vječnih tragedija vječne Hrvatske, dotično događaja iz bliže povijesti u komunističkom razdoblju, ali i u vrijeme samostalne hrvatske države. Zanimljivosti pridonosi činjenica da je protagonist romana Martin Jesenski izbjegao iz Hrvatske nakon stradanja u Hrvatskom proljeću i u Engleskoj postao novinarom Svjetske službe BBC-a. Taj Đuretićev alter ego - glede slične profesionalne sudbine - samo je jedan od tisuća i stotina tisuća ljudi različitih rasa, vjera i nacija, koji su sedamdesetih godina prošloga stoljeća pretvorili London u novi Babilon i našli utočište, manje ili više ipak osjećajući da su ondje za Engleze samo „prokleti stranci“.

Tako i Martin Jesenski, premda je od polovice sedamdesetih britanski državljanin. Njegovo pisanje o stanju Posljednja predajau tadanjoj Jugoslaviji i posebno o Hrvatskoj u olovnom dobu koje je uslijedilo nakon Proljeća, izaziva podozrivost kako u engleskoj pretežito Hrvatskoj nesklonoj medijsko-političkoj sceni, tako i u Beogradu koji je u to vrijeme u gotovo idiličnim odnosnima s Velikom Britanijom, osobito s kraljevskom kućom koja srdačno prima u posjet i krvavog jugoslavenskog diktatora.

Vrijeme je to i obračuna komunističkoga režima s ostatcima otpora u Hrvatskoj ali i u inozemstvu, pa agenti po nalogu državnoga vrha ubijaju hrvatske nacionaliste koji su izbjegli u europske zemlje, ali i preko Oceana. Vlasti u mnogim europskim zemljama zatvaraju oči pred tim zločinima, a jugoslavenski ambasadori i ambasade su ne samo jataci nego i izravni sudionici u mračnom poslu. Engleska nije toliko zanimljiva kao Njemačka, primjerice, no i tu se nalaze ljudi koje treba eliminirati. Jedan je od njih visoko na popisu, novinar Martin Jesenski koji živi s drugom ženom i sinom u široj okolici Londona. Žena je Čehinja, i ona emigrantica koju je praška katastrofa šezdeset osme zatekla u Dubrovniku, na slavističkom kongresu, a u Zagrebu je upoznala Martina netom što je umrla prva njegova žena, Ivana, žrtva brutalnih policijskih ispitivanja. Uvjereni su, više-manje, da je prošlost iza njih i da imaju priliku biti sretni u novom životu u Engleskoj, premda ih sjećanja progone, osobito Martina koji, listajući stare albume, priča malenom sinu o Hrvatskoj, o svojoj zagrebačko-osječkoj obitelji i sudbini njezinih članova, od kojih su mnogi stradali u komunističkim nasiljima u raznim razdobljima, pa na kraju i sam Martin.

Telefonski poziv pukovnika britanske kontraobavještajne službe početak je zbivanja u kojima se preklapaju Bruno Bušićmnogi interesi. MI6 ima informaciju da će u Englesku doći skupina jugoslavenskih agenata koja je u Francuskoj likvidirala Brunu Bušića, a meta joj je Jesenski. Pukovnik Stuart je u nezavidnom položaju: engleske vlasti ne bi se htjele zamjeriti Beogradu sprječavajući ubojstvo, a opet im je pomalo neugodno, rečeno ironično, da strana zemlja ubija ljude na engleskom tlu, štoviše, taj Jesenski ima i britansko državljanstvo. U jednom slučaju već su progledali kroz prste drugom režimu, naime nedavno je likvidiran bugarski disident i novinar Markov koji je također radio na BBC-u. MI6 se odlučuje na dvostruku igru, daje jugoslavenskim ubojicama zeleno svjetlo, ali odlučuje i sabotirati atentat.

Tu ću se zaustaviti, nadalje će čitatelj „Posljednje predaje“ sam pratiti Romanroman koji večeras predstavljamo snažan je beletristički doprinos recentnoj književnosti i dokaz da domoljubni osjećaj u sprezi s umijećem pisanja nije nestao iz hrvatske literature, na veliku žalost protuhrvatskih književnih mediokriteta koji su snagom njima sličnih velikih medija proglašavani zvijezdama u velikoj prijevari ionako tanke čitateljske publike. Nadam se da će roman „Posljednja prijevara“ imati dobru sudbinu i dobiti značajne nagrade.događaje u odlično strukturiranom romanu koji vrvi likovima iz obavještajnog i medijskog podzemlja i nadzemlja, intrigama i tajnovitostima, dvostrukim agentima i spavačima koji se nalaze i u BBC-u. Nikola Đuretić je majstor detalja u minucioznim opisima tjelesnih osobitosti likova koje otkrivaju njihove navike, potmule znakove bolesti i duševna stanja, ali s isto tako preciznim perom prati lokacije, trgove, ulice, hotele, restorane i pabove, te bi njegov roman ogoljen od priče mogao poslužiti kao svojevrsni vodič po Londonu. Na neobičan način, ta Đuretićeva sklonost ne odvlači pozornost od radnje, nego joj daje faktografsku uvjerljivost, a ujedno ostaje kao dokumentarno svjedočanstvo o prostoru i vremenu velike svjetske metropole svršetkom prošloga stoljeća, one metropole koja se danas suočava s drugom ili trećom generacijom došljaka iz cijeloga svijeta, čiji se ekstremni dio prisjeća kolonijalnih metoda svojih domaćina.

Temeljni ton romana je melankoličan, mnogokad i mučan, pa čitatelja ponekad podsjeti na Kunderu, njegove knjige i likove, a taj osjećaj povezanosti u zajedničkom iskustvu prognanika potenciran je češkom pripadnosti Martinove žene Libuše. Odnosno, Đuretić ulazi u krug velike biblioteke europske književnosti o političkim egzilantima i svjetske emigrantske književnosti s kojom dijeli, bez obzira na porijeklo autora, istu, općeljudsku čežnju prema domovini, narodu i naciji u kojoj ima korijene i koju i u tuđini osjeća kao dio svoga tijela, svoje duše.

U svoju domovinu vraća se u drugom dijelu romana i Martin Jesenski, ali ne nalazi onu Hrvatsku o kojoj je sanjao. Traži svoj dosje, ali je taj nestao ili je u Beogradu ili je, kako mu kaže upućen čovjek – i dalje aktivan. A nadalje je aktivan i velik broj onih koji su kao egzekutori služili u komunističkoj Jugoslaviji, štoviše,neki se nalaze i na istaknutim mjestima u obavještajnim službama, a ako su suviše stari na njihovo mjesto dolazi biološki podmladak. Na zadnjim stranicama romana Jesenski se na Mirogoju, nad grobom svoga sina, sastaje s jednim od atentatora iz sedamdesetih, sada u ugodnoj mirovini. Taj se ne kaje, jedino ga zanima što je pošlo po zlu u Londonu i tko je omeo dobro isplaniran atentat.

U svemu, roman koji večeras predstavljamo snažan je beletristički doprinos recentnoj književnosti i dokaz da domoljubni osjećaj u sprezi s umijećem pisanja nije nestao iz hrvatske literature, na veliku žalost protuhrvatskih književnih mediokriteta koji su snagom njima sličnih velikih medija proglašavani zvijezdama u velikoj prijevari ionako tanke čitateljske publike. Nadam se da će roman „Posljednja prijevara“ imati dobru sudbinu i dobiti značajne nagrade.

Hrvoje Hitrec

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Ned, 8-12-2019, 13:47:22

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.