Davor DijanovićDavor Dijanović

Fragmenti hrvatske zbilje

Što nam je pokazala reakcija nakon potresa na Banovini?

Mnogo je papira posljednjih tjedana potrošeno na analizu reakcija nadležnih državnih institucija, ali i ne-državnih Dijanovićaktera na situaciju koja je nastala nakon potresa koji su pogodili hrvatsku Banovinu. I teško je pritom pronaći racionalne i odmjerene analize. Dok državni vrh svaku kritiku kriznoga djelovanja državnih institucija i javnih službi proglašava demontažom države i povjerenja u institucije s druge se strane dovodi u pitanje sami smisao postojanja državnih institucija.

Nije istinito reći da državne institucije nakon potresa nisu napravile ništa. Napravile su. No svatko tko objektivno analizira postupanje javnih službi koje su trebale organizirati krizno djelovanje na terenu nakon potresa ne može doći do drugoga zaključka nego do onoga da je krizno djelovanje bilo loše organizirano, nepravodobno i neadekvatno. Pljuštale su optužbe kako su ljudi koji su toga dana krenuli prema Banovini zakrčili prometnice, no kvalitetno organizirano krizno upravljanje, posebno od strane lokalnih stožera, znalo bi te ljude organizirati i rasporediti prema različitim mjestima koja su trebala pomoć. Time bi se smanjio pritisak na urbana područja, a pružila bi se pravodobnija pomoć ljudima u udaljenijim mjestima.

Nepovjerenje u institucije

Sama činjenica da je toliki broj ljudi krenuo prema Banovini ne govori samo o zadivljujućoj solidarnosti hrvatskog naroda u tragičnim i izvanrednim okolnostima, nego i o određenome nepovjerenju u institucije. To nepovjerenje Petrinjapokazalo se kao opravdano jer je empirijsko stanje takvo da su se nedržavni akteri (pojedinci, navijačke skupine, različite volonterske udruge, pa i oporbene stranke) početno bolje organizirali od javnih službi koje bi trebale biti najosposobljenije za krizno djelovanje, a pokazale su manjak kontrole nad kriznom situacijom. Nedostajalo je jedno središnje integrativno tijelo koje bi već u prvim satima nakon potresa organiziralo djelovanje javnih službi (od terenskih operativaca Stožera civilne zaštite do policije, vojske, HGSS-a, vatrogasaca, statičar itd.) i pristiglih volontera te koje bi bilo zaduženo za krizno i strateško komuniciranje i planiranje. Kada ne postoji kvalitetna integrirana koordinacija pada povjerenje u institucije, a to predstavlja vrlo plodan humus i za lažne vijesti kakve su se tih dana širile društvenim mrežama i dodatno usporavale kvalitetno djelovanje službu.

Nije normalno da i nekoliko dana nakon potresa pripadnici javnih službi nisu došli do određenih mjesta, nego su ljudi zbrinuti zahvaljujući djelovanju volontera. Zašto se, kao za potresa u Zagrebu, vojska nije poslala na teren već prvi dan? Vojska je ta koja ima i mehanizaciju i poljsku kuhinju i agregate i sve što treba za organiziranje na terenu i zaštitu ljudi i imovine. Državna tvrtka pleter preuzela je kuhanje nakon više od dva tjedna kako su se za isto brinuli vrijedni volonteri iz privatnog sektora.

Planiranje unaprijed je od ključne važnosti

O lakrdijama s kontejnerima i robnim zalihama bolje je ne govoriti jer će nas i ta pripovijest vrlo brzo odvesti na područje korupcije i nesposobnosti. Robne zalihe očito su vjerna preslika stanja u državi. Nije normalno da na Banovinu prije stignu kontejneri iz inozemstva, nego iz Zagreba. Ne kažemo da se prvoga dana nije ništa učinilo (ukidanje propusnica bio je dobar urgentan potez), bilo bi politikantski to tvrditi, no organizacija je bila izrazito loša. I od kritike ne treba bježati jer se jedino kroz konstruktivnu kritiku i popravljanje loših postupaka može popraviti EKKdjelovanje sustava za krize u budućnosti. Poanata svega nije politikantsko nadmudrivanje, nego kvaliteta sigurnosti građana i imovine.

Krizno upravljanje, koje se poduzima s ciljem umanjenja negativnih učinaka krize, ne počinje kad nastane krize, nego već ranije u planiranju, prevenciji i organiziranju djelovanja za potencijalnu kriznu situaciju. Već ranije potrebno je planirati, prognozirati, identificirati i organizirati procedure i prioritete za djelovanje kada kriza nastanke. Kad izbije kriza vrijeme je najdragocjeniji resurs. O dobroj organizaciji u prvim satima krize ovisno mnogo toga. Izostanak planiranja dovodi do lošije reakcije nakon što kriza izbije. Planiranje unaprijed je, dakle, od ključne važnosti.

Država se u Hrvatskoj često miješa u područja u kojima ne bi toliko trebala biti prisutna, a najbolji je primjer ekonomija i zapošljavanje partijskih drugara po javnoj upravi i javnim poduzećima. No to nije funkcija države. Funkcija države je brinuti o sigurnosti države i njenih građana. To su funkcije za koje bi javne službe trebale biti odgovorne, kapacitirane i pripremljene. Pokazalo se da nije tako, a zahvala koja je došla volonterima, a posebno navijačima, bilo je vrijeđanje i omalovažavanje. Omalovažavanjem onih koji su se najbolje organizirali neki su očito umirivali vlastitu savjest i opravdavali vlastite loše i prije svega usporene l reakcije.

Zakazao Zakon o sustavu domovinske sigurnosti

Pred nešto više od tri godine donesen je prilično kvalitetan Zakon o sustavu domovinske sigurnosti koji regulira postupanje i u ovakvim situacijama kakve su nastale nakon potresa. No zakon je i nakon zagrebačkog i nakon potresa na Banovini ostao mrtvo slovo na papiru.

Višnja Starešina u kolumni za Lider dala je odličnu analizu ove situacije, tj. neaktiviranja spomenutoga zakona: Zakon„Nakon što se prikupe prve informacije o potresu i posljedicama, dakle već u prvom satu poslije potresa, Koordinacija za domovinsku sigurnost, koju vodi potpredsjednik Vlade za nacionalnu sigurnost, a sastoji se od savjetnika predsjednika Republike za nacionalnu sigurnost, šefova svih relevantnih ministarstava, šefova vojske i obavještajne službe, 'predlaže Vladi Republike Hrvatske proglašenje krize, formiranje stožera za upravljanje krizom i način odgovora na krizu'. S obzirom na angažman vojske logično bi bilo da na čelu stožera bude ministar obrane (ali nije nužno). Dakle, već sat i pol do dva nakon potresa Vlada može (morala bi) osnovati stožer sastavljen prema sektorskim kompetencijama koji odlazi na teren i operativno upravlja krizom, organizira, poziva i usmjerava druge službe na lokalnoj i državnoj razini, kao i volontere, prema trenutačnim potrebama i prioritetima. Ne piše u Zakonu, ali bilo bi u skladu s običajima, da predsjednik Vlade i predsjednik države odu u Petrinju kad je operativni stožer za upravljanje krizom već ondje i već operativan. Stožer može podignuti i uvezati sve lokalne vlasti i službe. Znači, nekoliko sati nakon potresa može (morao bi) imati informacije o njegovim posljedicama, baš u svakom selu, i prije povratka iz Petrinje šefu države i vlade predočiti sliku stanja na terenu, kao i okvirni plan zbrinjavanja i sanacije. U praksi je to izgledalo posve drukčije. Zakon oko čijeg je donošenja stvorena velika fama ostao je mrtvo slovo na papiru“.

Banovina je u skladu s hrvatskom jezičnom tradicijom

Ako se javne službe već nisu uspjele adekvatno organizirati u prvim danima krize, puštanje spinova savršeno je funkcioniralo.

Najprije je Milorad Pupovac kao iskusni etno-profiter krenuo s brojanjem krvnih zrnaca na Banovini, što je za svakoga, pa i za „radikalnog desničara“ u takvoj situaciji posve neprimjereno, a onda se povela i ozbiljna lingvistička rasprava, Hr jezikkoju je ipak trebalo odgoditi za neka mirnija vremena, o tome kaže li se Banovina ili Banija, pri čemu banijski jezikoslovni korpus dominira javnim medijima.

Kad je već ta tema otvorena, onda treba jasno istaknuti kako je – iako su oba naziva u uporabi –naziv Banovina taj koji je u skladu s hrvatskom jezičnom tradicijom. Kao što je u analizi za Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća pojasnio jezikoslovac prof. dr. Milan Nosić:

„Područje Banovine je bilo pod upravom bana pa su na osnovi takve motivacije nastale dvije sintagme: banska zemlja i banova zemlja. Druga sintagma je bila frekventnija jer je od nje nastalo ime Banovina. Tvorbeni proces je bio sljedeći: posvojni pridjev banova je nakon elizije imenice zemlja iz sintagme banova zemlja preuzeo značenje imenice zemlja i postao poimeničen. Poimeničeni pridjev banova je uz sebe vezao zalihosno (redundantno) značenje imenice zemlja nakon čega je na morfološku osnovu motivacijskoga pridjeva banov-a dodan tvorbeni sufiks -ina i tako je dobivena imenica banovina kojoj je značenje 'banova zemlja'. Onimizacijom apelativa banovina, i to tvorbenim postupkom konverzije, dobiven je horonim Banovina, dakle: ban > banova zemlja > banovina > Banovina. Isti je tvorbeni proces bio i u imena Hercegovina: dakle, herceg > hercegova zemlja > hercegovina > Hercegovina. (…) Ime Banija je nastalo u 16. st. na području okupirane zapadne Bosne, odakle su poduzimani brojni turski vojni pohodi prema Banovini. Ime Banija su sa sobom donijele turske vojne postrojbe koje su u 16. i 17. stoljeću stalno napadale, pljačkale i osvajale naselja na području Banovine. Te su postrojbe bile uglavnom sastavljene od bosanskih poturica koji su poduzimali pljačkaške pohode radi stjecanja imovne koristi. U širenju i ustaljenju imena Banija značajnu ulogu je imalo i bosansko vlaško stanovništvo pravoslavne vjere koje se je doseljavalo u novoosvojena turska područja iz kojih je već bilo izbjeglo domaće stanovništvo. To je i inače bila politika turskih vlasti da Vlasima napuče opustjela područja. Zahvaljujući došljačkomu stanovništvu nekadašnje ime Banovina je polagano odlazilo u zaborav. Nakon 17. lipnja 1920. god., kada je kraljevim dekretom službeno intenziviran proces serbizacije vlaškoga stanovništva zapadno od Drine, ime Banovina je iz političkih razloga postalo nepoželjno u uporabi. To je ime vraćeno u uporabu u razdoblju od 1941. do 1945. god. Nakon 1945. god. hrvatski komunisti ponovno su nametnuli ime Banija“.

Obučiti stanovništvo za djelovanje u kriznim situacijama

No za kraj vratimo se temi kriznoga djelovanja. Nije, naime, pitanje hoće li doći do novih kriza, nego kada će se one dogoditi. Ono što Hrvatskoj treba je bolja implementacija Zakona o sustavu domovinske sigurnosti, ali edukacija stanovništva za ponašanje i djelovanje u kriznim situacijama. Ta će edukacija posebno biti važna protekom vremena krizajjer u naraštajima koji dolaze samo će profesionalni vojnici imati vojnu obuku, dok svi ostali ne će imati niti minimalne vojne vještine koje su jako korisne u ovakvim situacijama. Postoje, doduše, pojedinci koji i bez vojne obuke mogu pokazati izvanredne organizacijske sposobnosti djelovanja u kriznim situacijama (najbolji primjer je bio Blago Zadro koji nije prošao nikakvu vojnu obuku), no ozbiljne države ne oslanjanju se na improvizaciju, nego na kvalitetnu prevenciju i planiranje.

Svim zainteresiranim građanima na lokalnim bi se razinama trebala omogućiti osnovna edukacija postupanja u krizama koja bi uključivala i simulacije djelovanja u kriznim situacijama. Sustavi Civilne zaštite na lokalnim bi razinama tako mogli povećati broj volontera što bi rezultiralo jačanjem sigurnosne kulture stanovništva.

Ozbiljan pristup rezultirat će i adekvatnijim reakcijama u realnim kriznim situacijama što će jačati povjerenje u državne institucije i javne službe. Smisao postojanje države je taj da građanima pruža sigurnost. A to postaje posebno važno u kriznim situacijama koje tu sigurnost ugrožavaju. Sustav se u praksi nakon potresa pokazao kao prespor i nedovoljno organiziran i to je točka od koje treba krenuti njegovo popravljanje kako bi bolje i brže reagirao u budućim kriznim situacijama.

Davor Dijanović
Hrvatski tjednik

Pet, 26-02-2021, 16:11:00

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.