Davor DijanovićDavor Dijanović

Fragmenti hrvatske zbilje

Ministarstvo kulture...

Talijanski marksist Antonio Gramsci otišao je s ovoga svijeta 1937. godine, no njegove ideje i Gramscidanas žive. I ne samo da žive nego su postale duh vremena na današnjemu Zapadu. Isto vrijedi i za Hrvatsku. Gramsci je ljevičarima kao „recept“ za osvajanje političke vlasti savjetovao da najprije osvoje područje kulture, pri čemu se pojam kulture tumači vrlo ekstenzivno te obuhvaća kulturne institucije, kazalište, film, sveučilišne katedre, škole i, naravno, medije. Nakon što ljevica osvoji područje kulture – putem dugotrajnoga „marša kroz institucije“ – politička vlast past će im u ruke kao zrelo voće, tumačio je Gramsci.

Stvaranje idiota?

Ako gledamo retrospektivno, vidimo da su i ljevičari na Zapadu i oni u Hrvatskoj gotovo u potpunosti zavladali kulturom. Gramscijeva teorija kulturne hegemonije postala je opća praksa. Kulturni marksizam, nakon Gramscija snažno oživotvoren u radu članova Frankfurtske škole (tzv. kritičke teorije), danas je dominantna zapadna kulturno-političko-društvena Pisoarparadigma. Umjesto da teži onome dobrom, lijepom i istinitome, postmoderna kultura pretvorila se u kontrakulturu, a „estetika ružnoće“ postala je dominantna kulturna matrica pa tako ne čudi da su „stručnjaci za umjetnost“ Duchampov pisoar 2004. izabrali za „najutjecajnije umjetničko djelo 20. st.“. Marcel Duchamp bio je pristaša dadaizma, a utemeljitelj toga pravca, rumunjski pjesnik Tristan Tzara, nije imao dvojbe: „Dada svim snagama radi na instauraciji idiota na svakom mjestu“. Današnja moderna kultura ima malo toga zajedničkog s tradicionalnom kulturom. Naime, prema tradicionalnim kriterijima stroge selekcije i aristokratskoga poimanja kulture prednost se davala kvaliteti, a ne kvantiteti, nije se podilazilo ukusu masa, nego se polazilo od toga da istaknuti genijalci, a ne masa, stvaraju kulturne vrijednosti. Današnja instant kultura zapravo predstavlja izrugivanje tradicionalne kulture. Riječ je o antikulturi.

Veliki hrvatski književnik Miro Gavran u razgovoru za 12. broj časopisa Obnova jasno je detektirao današnje anomalije kulture: „Samo u zagrljaju etike i estetike može nastati uzvišeno i umjetnički uvjerljivo. Sve drugo negacija je istinske umjetnosti… Europska je umjetnost na žalost u proteklih stotinjak godina otišla na ‘put bez povratka’… Estetika ružnoga, estetika šoka i estetika destrukcije… pa kojekakvi performansi i konceptualne igrarije tek su dokaz kreativne nemoći. U svijetu bez Boga takve su prijevare moguće i poželjne.“

Kultura i obrazovanje – poluge za dubinske promjene

Na žalost, desna politička opcija u Hrvatskoj slabo shvaća važnost kulture – shvaćene u gramscijevskome smislu – za političke procese. Zato je te važnosti svjesna ljevica koja gotovo u potpunosti dominira hrvatskom kulturom, preciznije, kulturnim institucijama, dok su za nepoćudne „desničarske“ pojedince i udruge i danas kreirane „crne liste“. Upravo je kultura ljevici najvažniji instrument za modeliranje duha vremena.

Lijevi intelektualac Vjeran Zuppa u razgovoru za Jutarnji list 2017. plastično je opisao kojim područjima ljevica Zuppadominira: „Centralno mjesto u konstituciji jedne lijeve stranke treba biti pitanje kulture, znanosti i obrazovanja. Gledajući na imperativ promjena koje treba izvršiti, u prvom je planu kurikularna reforma. Danas svijet možete mijenjati kroz kurikularnu reformu zato što je upravo u njoj ta sposobnost za dubinsku promjenu.“

„Dubinske promjene“ ljevica u Hrvatskoj poduzima odavno. Još od 1945. Sve od tada ljevica kontrolira kulturne institucije, čak i onda kada je formalno desna ili demokršćanska opcija na vlasti. Odnos prema kulturi i obrazovanju uvijek je ključni indikator koji pokazuje namjerava li neka vlast voditi hrvatsku ili podaničku politiku. Za sada jedino je Orešković-Karamarkova vlada nastojala počistiti Augijeve štale Ministarstva kulture kad je na njegovu čelu bio dr. sc. Zlatko Hasanbegović. Čišćenje je, nakon hajke na Hasanbegovića, zaustavljeno i sve je vraćeno na „staro“. A to „staro“ književnik Hrvoje Hitrec u kolumni za Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća ovako opisuje: „Kreativci u kulturi koji imaju domoljubni osjećaj jednostavno su eliminirani iz javnoga života, kultura je dospjela u ruke militantne ljevice, kojoj država podilazi, u ruke raznih ‘civilnih udruga’ koje se navodno bave kulturom, a nikada nisu niti ikada hoće stvoriti ono što se naziva trajnim kulturnim dobrom, jer za to nisu sposobne niti im je to svrha. One su postale sanktuariji u kojima se čuvaju jugoslavenske relikvije.“

No nije Ministarstvo kulture samo čuvar jugoslavenskih relikvija nego i, dakako, sponzor brojnih s njima povezanih tvrtki, obrta i udruga koje s velikom revnošću – iako pretežito promiču „regionske“ vrijednosti – neumorno sišu proračun hrvatske države.

Visokomonopolizirana kulturnjačka mafija

O zadnjoj aferi Ministarstva kulture na čelu s ministricom Ninom Obuljen Koržinek pisao je čak i notorni Index.hr. U Min kulturetekstu Ilka Ćimića tako čitamo o „Javnome pozivu za poticanje poduzetništva u kulturnim i kreativnim industrijama za 2020. godinu“: „(…) Kako su otkrile Indexove istrage, natječaj je sporan iz više razloga, a ponajviše zbog činjenice da su mnogi osnovali tvrtku samo da bi dobili državni novac. Kriterij da tvrtka mora poslovati najmanje dvije godine prije nego što može biti uzeta u razmatranje na ovakvom natječaju Ministarstva kulture – izbačen je. Najdrastičniji je primjer privatna tvrtka Sedmi kontinent, osnovana svega tri dana prije kraja natječaja, koja je dobila 150 tisuća kuna.”

Nešto ranije prije rezultata ovoga natječaja – koji jasno ukazuje na postojanje onoga što bismo mogli nazvati visokomonopoliziranom kulturnjačkom mafijom – Ministarstvo kulture donijelo je i odluku o financiranju projekata „Mediji zajednice – potpora socijalnom uključivanju putem medija”. Riječ je o projektima koji su financirani sa sveukupno 15.000.000 kuna, od čega je 85 posto sredstava iz Europskoga socijalnog fonda, a 15 posto osigurava Ministarstvo kulture novcem iz Državnoga proračuna Republike Hrvatske. Cilj ovog projekta je, kako se navodi na stranicama Ministarstva, „unaprjeđenje kvalitete medijskog izvještavanja o ranjivim skupinama i podizanje razine javne svijesti o njihovim pravima”.

Nije potrebno posebno napominjati kako su se i ovim natječajem ponajviše okoristili ljevičari i etnobiznismeni.

Na natječaju je izabrano 13 projekata, odnosno 13 portala kojima su dodijeljena sredstva. Njihov popis je u nastavku:

Srpsko privredno društvo Privrednik za projekt ‘Upoznajmo se da bismo se razumjeli’ dobilo je 1.279.614,55 kuna.

Udruga za promicanje medijske kulture, umjetnosti i tolerancije Lupiga – svijet kroz obične s partnerima Centrom za mirovne studije i udrugom TRIS za projekt ‘Reflektor’ dobila je 1.397.701,73 kuna.

Udruga za nezavisno medijsku kulturu s partnerom Centrom za mirovne studije za projekt ‘Ranjive na vidjelo’ dobila je 890.376,72 kuna.

Udruga Priznajem za projekt ‘Razvoj informativne platforme Hrvatski branitelj‘ dobila je 1.302.630,93 kuna.

Udruga za promicanje kultura Kulturtreger s partnerom Kurziv – Platforma za pitanja kulture, medija i društva za projekt ‘I to je pitanje kulture?’ dobila je 1.342.674,05 kuna.

Udruga za razvoj internetskih sadržaja Hoću stranicu za projekt ‘Novo vrijeme – povećanje kvalitete medijskog izvještavanja o osobama treće životne dobi s ciljem povećanja vidljivosti društvene skupine u zajednici’ dobila je 922.328,80 kuna.

Hrvatski katolički radio za projekt ‘Novi valovi dobrote’ dobio je 1.179.100,16 kuna.

Svjetski savez mladih s partnerima Filozofskim fakultetom u Osijeku i Generacija.hr, za projekt ‘mimladi.hr novo lice naslovnice’ dobila 941.258,85 kuna.

Društvo multiple skleroze Brodsko-posavske županije i Županijska liga protiv raka –Split za projekt ‘Zajednica bez granica’ dobili su 923.433,65 kuna.

Matica hrvatska i udruga Pragma za projekt ‘Uključiva kultura – potpora socijalnoj inkluziji’ kroz kulturu putem Vijenca dobili su 1.393.702,02 kuna.

Sveučilište Sjever za projekt ‘eRadio za drugu šansu’ dobio je 644.502,46 kuna.

Udruga Ri Rock s partnerima Udrugom za ljudska prava i građansku participaciju ‘PaRiter’ i Udrugom SOS Rijeka – Centar za nenasilje i ljudska prava za projekt ‘Odašiljač’ dobili su 1.385.072,28 kuna.

Centar za razvoj mladih (CERM) i partner PRAGMA za projekt ‘SIMS – Socijalna inkluzija mladih’ kroz Studentski.hr dobili su 1.400.000,00 kuna

Ni za vrijeme komunizma

Analiza Portala hrvatskog kulturnog vijeća o načinu na koji je novac dodijeljen u ovome natječaju zaključuje sljedeće: „Eto, tako izgleda još jedan javni poziv u izvedbi Ministarstva kulture: dodjeljuju se milijuni, postupak je tajan i baš nitko ni za što ne odgovara. Takvo postupanje unutar javnih poziva vjerojatno nije bilo zabilježeno ni za vrijeme komunizma. Iako se i tada, kao i danas, dijelio novac po nekim drugim pravilima u odnosu na ona proklamirana, ipak se i unutar crne balkanske krčme barem malo pazilo na formu. Način na koji je izveden natječaj ‘Mediji zajednice’ dogurao je stvari do takvih apsurda da bi vrijedilo razmisliti o prijavi nadležnim europskim tijelima. Ipak se natječajni poziv temeljio na sredstvima Europske unije pa bi možda nekoga u bruxelleskoj administraciji moglo zanimati do crnokojega je savršenstva u Hrvatskoj dotjeran postupak u kojem se europskim financijama navodno djeluje u interesu i na dobrobit javnosti, pri čemu je sve od te javnosti skriveno do zadnje elementarne informacije. Može li tko nakon tako provedenoga postupka vjerovati u glavni proklamirani cilj poziva, odnosno ‘unaprjeđenje kvalitete medijskog izvještavanja o ranjivim skupinama i podizanje razine javne svijesti o njihovim pravima’?!“.

Sličan modus operandi imamo i u drugim postupanjima Ministarstva kulture. Riječ je o pravilu.

Detaljna i iznimno opširna analiza Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća o otkupu knjiga koje provodi Ministarstvo kulture donosi sljedeći zaključak: „Ministarstvo kulture preko godišnjega Javnoga poziva za otkup knjiga za narodne knjižnice otkupljuje knjige domaćih izdavača na hrvatskome jeziku. Analizirali smo kako je funkcionirao taj sustav tijekom triju godina mandata ministrice Nine Obuljen Koržinek (2017.-2019.). Proučavajući program otkupa, naišli smo na mnoge nepravilnosti, nelogičnosti i netransparentnost samoga postupka (nejasni kriteriji prijavljivanja, vrjednovanja i ocjenjivanja prijava, manjkavi i raštrkani podatci o rezultatima, nedostatak obrazloženja…), ali i uočili kako postoji manji broj (komercijalnih) izdavača koji iz godine u godinu dobivaju iznimno velike naknade. Budući da je u ministričinu mandatu povećan proračun za taj program, otkupljuje se veći broj primjeraka knjiga, no otkupom je obuhvaćen manji broj nakladnika nego prijašnjih godina, a među njima postoje nakladnici koji su povlašteni i iz godine u godinu dobivaju nesrazmjerno velike naknade u odnosu na ostale“.

Sve odluke u konačnici amenuje ministrica Obuljen Koržinek. Dakako, kada se postavi pitanje njezine odgovornosti za navedene odluke (ili ranije oko HAVC-a ili pak proglašenja knjiga pokojnoga generala Slobodana Praljka šundom) onda pilatovski pere ruke i odgovornost prebacuje na druge.

No sve je jasno: ljevica, u Hrvatskoj u bitnome skopčana s jugoslavenskim sentimentima, i dalje upravlja hrvatskom kulturom. Kontinuirano od 1945. A „plodovi otrovne voćke“ i dalje obilno zriju i na političkome planu. Dotle desnica nema niti jedan masovni medij u kojemu bi mogla promicati svoje ideje. Slučajno ili ne, ostavljam čitateljima na prosudbu.

Davor Dijanović
Hrvatski tjednik

Pon, 28-09-2020, 00:18:21

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.