Davor DijanovićDavor Dijanović

Fragmenti hrvatske zbilje

 
 

 

Draža MihajlovićPred Višim sudom u Beogradu započeo je postupak za rehabilitaciju zapovjednika tzv. Jugoslavenske vojske u otadžbini generala Dragoljuba Draže Mihailovića, koga je vojni sud proglasio krivim za izdaju i ratne zločine, nakon čega je bio streljan 17. srpnja 1946.g. Zahtjev za rehabilitaciju podnijeli su njegov unuk Vojislav Mihailović, Srpska liberalna stranka, dio društava političkih zatvorenika i pripadnika Jugoslovenske vojske u otadžbini. Neovisno o tome kakav će biti ishod ovoga postupka, sam je četnički pokret u Srbiji već rehabilitiran. Naime, pripadnici četničkog pokreta po svim su pravima izjednačeni s pripadnicima partizanskog pokreta, tako da Srbi danas ponosno ističu kako su u vrijeme Drugoga svjetskog rata imali "dva antifašistička pokreta". Srbija je tim potezom onemogućila daljnje podjele unutar srpskoga naroda, a kako "međunarodna zajednica" ne vidi nikakav problem u rehabilitaciji četnika, već, štoviše, dijeli odlikovanja "đeneralu" Draži, to je Srbija tim potezom još dodatno učvrstila svoj međunarodni ugled "antifašističke zemlje".(D.Dijanović)

Add a comment        
 

 

NDHPisati o povijesti ratne Nezavisne Države Hrvatske (NDH) i nakon demokratskih promjena isuviše je nezahvalan posao. U vrijeme komunističke Jugoslavije postojala je samo jedna službena istina o NDH - ona koju je propovijedala komunistička partija i njezini crveni apostoli. Kako su se pisali radovi o Drugome svjetskom ratu, te kakve su se «znanstvene» metode pritom koristile, ponajbolje nam ilustrira poznati primjer profesora na Pravnome fakultetu u Zagrebu, Ferde Čulinovića. On je, naime, dobio zadatak napisati povijest partizanskog pokreta za visokoškolske nastave. Svoju je Historiju narodno-oslobodilačkog pokreta u Jugoslaviji 11. kolovoza 1946. poslao u Agitprop CK KPH s molbom: «Molim za dobrotu, da se pregleda rukopis, da se dometne ili ispravi ili izbaci sve ono, što smatrate, da nije ispravno». Nije, dakle, bilo moguće objektivno proučavanje povijesti Drugoga svjetskog rata, pa tako ni povijesti ratne Nezavisne Države Hrvatske. (D.Dijanović)

Add a comment        
 

 

hrU novome broju zadarskoga tjednika Hrvatski list (br. 310 od 2. rujna 2010.) objavljen je zanimljiv članak dr. Tomislava Sunića pod naslovom «Hrvatska ljevica i desnica». Članak se pojavio i na internetskim portalima i forumima, te je izazvao pozornost solidnoga broja komentatora. Kako i sam osjećam potrebu reći pokoju riječ o idejama iznesenima u tome članku, učinit ću to u obliku ovoga osvrta. Dr. T. Sunić predstavnik je tzv. Europske nove desnice, što nije naziv za kakvu političku stranku ili pokret, već se pod tim pojmom podrazumijeva jedna filozofska škola koja okuplja velik broj uglednih profesora politologije, filozofije, lingvistike i antropologije. Ta filozofska škola posebno ističe potrebu kulturne borbe, tj. ona naučava da svaka politička stranka ili pokret prije zauzimanja političke vlasti treba ovladati kulturnim i medijskim institucijama. Kada se zadobije kulturna hegemonija i mogućnost utjecaja na javno mnijenje, politička vlast pojavit će kao nužna konzekvenca.(D.Dijanović)

Add a comment        
 

 

Franjo TuđmanKako nas obavještavaju mediji Zapadnobalkanske Republike Hrvatske, dična demokršćanska i velehrvatska stranka Hrvatska Demokratska Zajednica (HDZ) – koja svoje rodoljublje i privrženost kršćanskim načelima u praksi dokazuje financiranjem spomenika pokolju hrvatskih civila, izglasavanjem protukršćanskih zakona, odustajanjem od elementarnih nacionalnih ciljeva te puzanjem pred svakim trećerazrednim bruxellskim birokratom - odlučila se je vratiti svojim korijenima. Nema tako posljednjih dana gotovo niti jednoga važnijega političkog govora HDZ-ovih stranačkih čelnika u kome se ne spominje dr. Franjo Tuđman. Ne treba biti vrstan politički znalac kako bi se razaznali motivi takve nagle promjene HDZ-ove političke retorike i taktike. Tko ima na umu činjenicu da su se članovi HDZ-a posljednjih godina natjecali u poništavanju Tuđmanove političke ostavštine – ne bi li za nagradu dobivali oglodane kosti bruxellesko-londonskih gospodara - taj može vrlo lako zaključiti kako je riječ o jeftinoj i prozirnoj predizbornoj demagogiji. Jer, postoji čitav niz pokazatelja koji jasno i nedvosmisleno pokazuju kako HDZ-u nije ni do kakvoga povratka izvornoj HDZ-ovoj politici.(D.Dijanović)

Add a comment        
 

 

Ivo GoldsteinNije trebalo dugo čekati da bi se nakon proslave četničko-komunističkoga derneka u Srbu – proslave koja je pokazala mnogo toga o tzv. hrvatskim komunistima - javila "udarna pesnica" povijesne znanosti u Hrvata, dr. Ivo Goldstein. U članku objavljenomu u Jutarnjem listu potrudio se je on, naime, poučiti neuki puk kako ustanak u Srbu nije bio četnički, već "antifašistički", dok su svi koji drugačije kažu (a što drugo) nego ustašoidi koji kleveću i lažu. Članak se, kaže dr. Goldstein, temelji na dokumentima koji se nalaze u arhivima ili su već objavljeni. Šteta što pritom – pišući o vrloj osjetljivoj i važnoj temi - ne navodi koji su to dokumenti i literatura, pa tako čitateljima koji nemaju nadnaravne i vidovnjačke sposobnosti ostaje samo nagađati.(D.Dijanović)

Add a comment        
 

 

Draža MihajlovićKad bi neki izraelski političar ili intelektualac predložio da se u Izraelu podigne spomenik Karlu Adolfu Eichmannu, nema sumnje da bi bio smješten u odgovarajuću medicinsku ustanovu. Jednako bi prošao i, primjerice, Finac koji bi zatražio da se u Helsinkiju izradi spomenik Staljinu. Zašto je tome tako, razumnome čovjeku suvišno je objašnjavati. U Hrvatskoj, međutim, vrijede neka druga pravila: u Hrvatskoj je moguće da osobe koje su izvršile brutalni pokolj hrvatskih civila budu amnestirane od odgovornosti za taj zločin, i da, pače, za taj pokolj budu nagrađene spomenikom! (noviju povijest i obnavljanje stanova krajiškim pobunjenicima ostavimo ovaj put po strani). I to spomenikom kojega – kao porezni obveznici – financiraju, među ostalima, i potomci onih osoba koje su isti ti zločinci brutalno likvidirali! Riječ je, dakako, o spomeniku koji bi 27. srpnja o.g. trebao biti svečeno otvoren u ličkome mjestu Srb, u nazočnosti visokih predstavnika hrvatske i srbijanske vlasti. Spomenik se u tzv. nezavisnim i demokratskim medijima (što je, u biti, eufemizam za sluganske medije) naziva «antifašističkim» (što je točno samo u slučaju da su četnici bili antifašisti), a sredstva za njegovu izgradnju osigurala je Vlada koja se naziva hrvatskom (osim kamena koji je – jer im očito ni «ustaški» kamen ne valja – specijalno dopremljen iz Srbije). A da se je u Srbu radilo o četničkome, a ne o antifašističkome ustanku, pokazat ćemo u sljedećim retcima.(D.Dijanović)

Add a comment        
 

 

Stjepan MesićOsim što će ostati doživotni bivši predsjednik, Stjepan Mesić će vjerojatno ostati i doživotni lažov. Kad bi nabrajali i bilježili koliko je laži izrekao samo tijekom dva predsjednička mandata, nema sumnje da bismo prikupili dovoljno materijala za jednu poprilično opsežnu knjigu. Od laži se Stipe nije umorio, pa istim stopama nastavlja i u (na lažima zasluženoj) povlaštenoj mirovini. Tako je u Sarajevu prilikom promocije zbornika «Hrvati u BiH: ustavni položaj, kulturni razvoj i nacionalni identitet» Hrvatsku lažno optužio da je sudjelovala u podjeli BiH. Dokaze za tu tezu dakako da nije priložio (ta čemu dokazi kad je onaj tko drugačije kaže ustašoid koji «kleveće i laže»?), ali je zato ponovio još jednu laž, naime onu da je tijekom rata postojala izravna telefonska veza između Tuđmana i Miloševića. Time je na neizravan način valjda htio sugerirati da su Tuđman i Milošević zajednički dogovarali ratne operacije, što nas dovodi do mita o dogovorenom ratu, drugoga mita vrlo popularnog kod jugo-relikata i velikobošnjačkih krugova.(D.Dijanović)

Add a comment        
 

 

TitoDok je dvanaesta godišnjica smrti Gojka Šuška - ratnoga ministra obrane i osobe koja svakako nije na posljednjemu mjestu u redu zaslužnih za pobjedu u Domovinskome ratu - u hrvatskim medijima prošla posve nezapaženo, smrt druga Ivice Račana, kao i njegova ideološkog uzora druga Tita, zabilježena je u svim medijima Zapadnobalkanske Republike Hrvatske (ZRH). O tridesetoj godišnjici smrti najvećeg sina svih naših naroda i narodnosti raspisali su se svi mediji u ZRH, a neki od njih pripremili su i posebna DVD izdanja o ljubičici bijeloj. Vrijeme kao da je opet stalo: i nakon Tita Tito! Zaključak je, dakle, nedvojben: za Hrvatsku su važniji jugoslavenski političari od onih hrvatske provenijencije. Tito je za Hrvatsku važniji od Šuška! Drugu Titi Hrvatska je, doduše, bila zadnja rupa na bratskojedinstvujućo-nesvrstanoj svirali («prije će Sava poteći uzvodno nego će Hrvati imati samostalnu državu», govorio je svojedobno drug Tito), ali to njegove apologete i sljedbenike – koji žare i pale današnjom ZR Hrvatskom - ne sprječava da mu u zasluge pripisuju i onu da je zaslužan za osamostaljenje i međunarodno priznanje RH. Ni manje ni više! Jednu od varijacija te konfabulacije zapisao je na dan Titove smrti u svojoj kolumni Davor Butković, jedna od perjanica demokratskog i objektivnog novinarstva u Hrvata, kolumnist i inače poznat po osebujnom shvaćanju političkih i društvenih zbivanja.(D.Dijanović)

Add a comment        
 

 

Tadić i JosipovićVijest da se je predsjednik dr. Ivo Josipović ispričao za «pokušaje Hrvatske u podjeli BiH», mogla je začuditi samo slijepce i političke diletante. Nakon svega što je hrvatska politička klasa uradila u posljednjih desetak godina, ovaj Josipovićev potez može se promatrati kao tek jedan u nizu onih kojima je svrha potkapanje hrvatskoga državnog suvereniteta i transferiranje Hrvatske na Zapadni Balkan, gdje joj je Preuzvišena međunarodna zajednica namjenila ulogu omanje ispostave Bruxellesa, Londona i Washingtona, pod kontrolom bratskoga Beograda, kao središta regiona.(D.Dijanović)

Add a comment        
Pon, 25-05-2020, 06:14:46

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.