Hrvatski tjednik
 

Mate Gabelica – In memoriam

U četvrtak 21. studenoga, u prepunoj crkvi svetoga Ćirila i Metoda, hrvatske katoličke misije u Parizu, uz misno slavlje ispraćeni su na vječni počinak posmrtni ostatci velikoga hrvatskoga domoljuba i uglednoga pariškog poduzetnika Mate Gabelice, preminuloga 9. studenoga u 85. godini života.

Mate Gabelica bio je jedan od najznačajnijih državotvornih pojedinaca koji je zdušno radio na priznanju samostalnosti hrvatske države, ali je isto tako svojom velikodušnošću pomogao materijalno i u svakome drugom obliku, u ratnome razdoblju i poslije, Republiku Hrvatsku. Po svojemu humanitarnom i domoljubnome angažmanu bio je jedan od najznačajnijih i najvelikodušnijih Hrvata u dijaspori.

Svojim zavidnim poslovnim uspjehom, ostvarenim u Parizu , gdje je živio sa svojom obitelji, a nakon što je pobjegao 1963. iz zloglasne i okupacijske Jugoslavije, nakon zatvora na Golome otoku, stvorio je reputaciju ozbiljnoga poslovnog čovjeka radnih vrlina i velikoga domoljuba. Stekao je ugled koji je bio cijenjen kod najviših krugova francuskoga političkog i društvenog establishmenta. Cijenio ga je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i svi slojevi domoljubnoga okružja Hrvatske.

Mate Gabelica

U vrlo emotivnome ozračju od pokojnika su se oprostili rodbina i prijatelji, prije samoga ukopa u obiteljsku grobnicu na groblju u Le Perreaux-sur-Marne u pariškom predgrađu. Naposljetku, od preminuloga Gabelice oprostio se njegov dugogodišnji bliski prijatelj Ante Glibota, potpredsjednik Europske akademije znanosti, umjetnosti i književnosti. Glibota je zahvalio Gabelici na divnome polustoljetnome prijateljstvu, posebice na privrženosti Hrvatskoj i izravnome sudjelovanju na putu njezina ponovnoga uspostavljenja i obnove njezine neovisnosti.

«Kao čovjek neizmjernoga i neusporedivoga srca, pokazao si da postoji mnogo načina da se postigne tako željeni krajnji cilj, pokazao si nemjerljivu velikodušnost, više nego bilo tko drugi u hrvatskoj dijaspori u Francuskoj. Bio si, dragi Mate, oličenje poštenja, apsolutne iskrenosti prema najjednostavnijim stvarima i onima od kapitalnoga značaja, Pogrebkao i u potrazi za samim smislom života. Izrazio si humanizam prosvijetljene vitalnosti. Bio si i ostat ćeš za mene čovjek istine.»

U nastavku svojega oproštaja od prijatelja i domoljuba Mate Gabelice, Glibota je podsjetio na zajedničke prosvjedne akcije u Maastrichtu gdje su tražili od Europske zajednicu da zaustavi pokolje u Hrvatskoj i priznanje neovisnosti Hrvatske, prisjetivši se zajedničkih susreta s političarima u Francuskoj u potrazi za potporom hrvatskoj neovisnosti.

«Zajedno smo se radovali dobru i žalili smo se na zlo i laž, ponekad javno demantirajući sve nerazumljive mane onih koji su nama upravljali, s nadom da ćemo vidjeti trijumf dobra i istine, prevladavanja i poštovanje javnoga dobra i javnoga interesa i čina. Oslanjali smo se na svoju kršćansku vjeru, koje si i sam bio uvijek gorljivi pobornik, i često smo znali evocirati ona načela koja su nam prenijeli naši roditelji, do kojih se toliko držalo u našem zajedničkom matičnom kraju, gdje smo rođeni, oko četiri kilometra udaljeni jedan od drugoga, u našoj dragoj i neponovljivoj Imotskoj krajini... Bio si gorljivi zagovornik slobode, neovisnosti i demokracije u Hrvatskoj. Protivio si se komunističkom režimu J. B. Tita, koji je i tebi donio dvije godine zatvora u jednome od najopasnijih gulaga režima, na po zlu znanome Golome otoku, tragičnoga simbola komunističkoga i totalitarnog ludila, iz čijih su uznica rijetki ostali ili izlazili živi, nakon svih mučenja nametnutim nepodnošljivim uvjetima zatvora.

Teror i javni progoni, kao i optužnice komunističkoga režima, bili su jednostavno nepodnošljivi jer njihove su riječi bile i oštrica koja prodire duboko u ljudsku dušu i uzrokuje goru bol od one oštrice koja prodire u humano tijelo. Ali sve što je Mate Gabelica morao izdržati, može se sažeti riječima neponovljivoga hrvatskog pjesnika Silvija Strahimira Kranjčevića: »...I sramotu i bijedu i uvrede i varke / I uzdahe i laži i mnoge suze žarke…”

Glibota je u nastavku podsjetio kako je Mate Gabelica dostojanstveno podnio sve strašne kušnje i nosio s ponosom teški križ patnje. Napustio je pakao bivše Jugoslavije 1963. godine, odabrao je Francusku za svoju novu i drugu domovinu. Osnovao je obitelj i napornim radom stvorio je i razvio uspješan posao sa svojim bratom Slavkom. Njegova karijera koja se temelji na napornom radu, kreativnom duhu i vrijednostima neospornoga poštenja učinila je u Francuskoj čovjeka i poslovnog čimbenika kojega su svi cijenili i uvažavali u profesionalnim krugovima, udruženjima i respektirali i u najvišim političkim sferama Francuske. Bio je primjer uspješne integracije u krajoliku svoje nove domovine, koju je njegovao i volio koliko i rodnu Hrvatsku.

Mate Gabelica svojim je svakodnevnim radom uljepšavao naš urbani krajolik toga čudesnoga grada Pariza, gdje su skele njegove tvrtke posvuda bile desetljećima na pariškim ulicama, avenijama i bulevarima, na kojim su se pojavljivale kao amblem GABELICA FRERES & FILS. U trenutku umirovljenja, baklju je prenio svojim sinovima i svojoj kćeri.

«Mate Gabelica svojim nam je načinom života dao razumjeti da je glas savjesti apsolutno Božji glas, da moramo činiti dobro i samo za dobro i ništa drugo! To su, naravno, već bile duhovne vrijednosti i povjerenje u Božju providnost u kojoj su ga i njegovi roditelji zavjetovali, od malih nogu, utemeljili na ljudskoj istini, kako je on i sam to znao često pripomenuti.

Neka te svemoćni Bog, dragi prijatelju, dragi Mate, primi u svoje okružje u njegovu vječnom miru. Tebe koji si nam dao toliko za vrijeme svoga ovozemaljskog života. Tvoj će nas primjer znati ohrabriti i voditi nas činima tvoje dobrota i tvoga povjerenje. Neka Bog čuje našu molitvu i otvori ti, prijatelju, vrata nebeskoga raja », rekao je Gabeličin prijatelj Ante Glibota podsjećajući na posljednju strofu pjesme Mučenik velikoga hrvatskog pjesnika Antuna Branka Šimića, koja tako intenzivno prevodi, spaja, ovaj konkretni trenutak i koji definira što je bilo i što ostaje Mate Gabelica za svakoga od nas, kad kaže : «Umrijeh / Iz moga srca izniknuše dva modra cvijeta ljubavi / u svijet.“

 Hrvatski tjednik

 

Hrvatski tjednik

Sub, 7-12-2019, 10:13:48

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.