Hrvatski tjednik
 

Podsjetnik na h r v a t s t v o Splita između dva svjetska rata (34)

Splićani su već u 19. stoljeću intenzivno surađivali s Maticom hrvatskom. Tako godine 1889. (kada je "težački" Split imao samo 15.500 stanovnika) čak njih 163 bili su njeni članovi! Iste godine "Vienac" je pisao... "Split je najljepši i najnapredniji grad posestrime Dalmacije. Ima krasnu morsku luku i još krasniju okolicu svu zasađenu vinovom lozom i zelenom maslinom koja više sliči bašči nego težačkom polju..."

Stara Revija

Tradicija se nastavljala, pak su splitske dnevne novine tijekom prvih desetljeća 20. stoljeća redovito izvještavale o Matičinim djelatnostima, posebice o njenim novim izdanjima. Ovom prilikom prenosim zanimljiv članak objavljen u Jadranskom dnevniku 24. listopada 1935:

KULTURNA NASTOJANJA MATICE HRVATSKE

"Premda se Matica Hrvatska sada nalazi u desetom deceniju od svog opstanka, još uvijek živi svojim punim, snažnim i intenzivnim životom. Ideje, misli vodilje i stoljetna kulturna misija uvijek su aktuelne i suvremene sa spretnim i zgodnim momentanim primjenjivanjem. Sva ona važnost, potreba i uspjesi najbolje se očituju upravo danas, gdje se njezina uloga ispunjuje i uspinje do najvišega priznanja. U stoljetnom životu hrvatskoga naroda ona je jedina institucija koja usporedno korača i s narodnim nastojanjima i na kulturnom polju najviše pridonosi oživotvorenju i učvršćivanju najplemenitijih, najidealnijih i najuznositijih ideala. Mnogo nesebičnih i požrtvovnih nakana i namisli iščezlo bi i propalo baš da nije našlo potpore i potstreka najprije u Matici Ilirskoj (osnovana 1872 g), a poslije u Matici Hrvatskoj (promjena imena izvršila se 1874 g.). Korak uz korak svim političkim nepogodama, gospodarskom razvitku, socijalnom previranju, različitim kulturnim strujanjima i historijsko-sudbomosnim događajima, Matica Hrvatska je bez ikakva ustručavanja samosvijesno i požrtvovno koračala naprijed respektirajući jedino opće dobro svojega naroda i grada u kojemu kulturno djeluje. Da je tome tako, najbolje dokazuju sve one edicije što zasijecaju u različite grane nauke i pojedine discipline koje je Matica Hrvatska prema vitalnim narodnim potrebama u pojedino vrijeme osnivala, širila i upotpunjavala. To je stoljetni, časni i uzvišeni narodni rad na koji može i mora biti ponosna Matica Hrvatska, a po njoj i cijeli hrvatski narod što ju je kao svoju mezimicu najpripravnije podupirao i potpomagao. Poslijeratna politička i ekonomska konsternacija uveliko je naudila i Matici Hrvatskoj. Budući da je ona na temelju časne i slavne tradicije izgrađivala svoju budućnost, to je zbog svojega ravnoga pravca i nekompromisnosti pretrpjela mnoge nedaće i šikanacije s različitih strana (barbarski napadaji od nenarodnih elemenata na samu zgradu, posljednji inscenirani proces Stj. Banovića i dr.). Kako je ona kroz stotinu godina naš najjači i mnogo vremena (prije osnutka Akademije 1867 g.) i jedini izdavač, to je ujedno i barometar razvitku naše narodne kulture. Na taj način ona je materijalno potpomagala naše književnike i umjetnike što su s njezinom novčanom potporom donekle mogli uspješnije stvarati, a Matica je time izvršavala jedan od svojih najvažnijih za dataka. Kako Matica Hrvatska nije ni kakvo tečevno poduzeće kojemu je stalo do povećanja kapitala, to je za provođenje svojih intencija i za napredak hrvatske književnosti uopće primala stalne i obilne novčane potpore od svih naših javnih ustanova i mnogih pojedinaca. Oteščanim političkim i ekonomskim prilikama najviše je kod toga stradavala Matica Hrvatska, jer evo danas isključivo je upućena samo na svoje vrijedne članove i požrtvovne kupce.

Omladina

Svih većih novčanih potpora i dotacija je nestalo, ali zato još uvijek živi svijest i smisao dužnosti našega naroda (pojedinaca i različitih institucija) što svojom potporom omogućuju napredak a možda i sam  opstanak hrvatske književnosti- Iz svega ovoga vidimo da je Matica Hrvatska opća narodna ustanova i da je dosadašnjim svojim radom stekla velike zasluge za razvitak naše narodne kulture u zadnjih stotinu godina. Godine 1935—1936 obraća se Matica Hrvatska svome narodu s nekim novim podvizima u nadi, da će je naše čitateljstvo najzdušnije poduprijeti. Ovogodišnji novum sastoji se u tome, da će Matica Hrvatska osim svojih redovitih i izvanrednih izdanja osnovati »Suvremenu knjižnicu« izabranih djela hrvatskih pisaca nastojeći time što više popularizirati mlađe hrvatske pisce i time ih materijalno potpomagati. U ovoj kolekciji izaći će godišnje šest knjiga (svaki drugi mjesec po jedna) među kojima je za sada predviđen ovaj izbor od sedam djela: Vjekoslav Majer: Pepić u vremenu i prostoru, roman. Sida Košutić: S naših njiva, roman. Milutin Nehajev: Knjiga eseja. Joza Ivakić: Izabrane pripovijesti. Ante Kovačević: Od danas do sutra, humoreska. Slavko Batušić: Argonauti, roman i Fedy Martinčić: Kroz tamu, roman. Ova suvremena knjižnica, kao i druge edicije podvrgnute su sistemu mjesečnih otplata što je za današnje prilike najpraktičnije, a uvjeti su vrio povoljni. Navedena imena su nam dovoljna garancija, jer su nam kao književnici dobro poznati i uvaženi. Među redovitim izdanjima Matice Hrvatske izaći će ova djela: Hrvatsko Kolo književno-naučni zbornik, knjiga XVI. Filip Lukas: Velika Britanija.

Nastavni vjesnik

Luka Perković: Novele. Antun Bonifačić: Krv majke zemlje, roman, Vladislav St. Reymont: Seljaci, roman IV Ljeto. U pripremi se nalaze djela: Bare Poparić: Povijest senjskih Uskoka i Mirko Breyer: Tragom života i rada Frana Kurelca. Kod toga je važno što svako od nas kupnjom redovitih izdanja postaje ujedno i članom prinosnikom Matice Hrvatske i to uz povoljnu cijenu od din 170 ili mjesečnom pretplatom od din 15. Drugo kolo »Male knjižnice« je vrlo interesantno i predviđeno je da u ovoj kolekciji izlaze knjige pučkim načinom pisane i pristupačne najširim narodnim slojevima. Temama će se obuhvatiti postepeno cjelokupno znanje suvremenoga čovjeka, a naročita se prednost daje radnjama iz područja naših nacionalnih znanosti kao: povijesti, književne kritike, etnografije, geopolitike / sociologije itd., a na suradnju u ovoj knjižnici pozvani su naši najpoznatiji i najugledniji učenjaci. Knjižice su kao kratki priručnici i dobro će doći svakome našem inteligentnijem čovjeku. U ovome kolu predviđena su djela: Filip Lukas: Irska. Ivo Hergešić: 100 godina hrvatske žurnalistike. Tomislav Prpić: Hrvatski književni regionalizam i Eugen Kvaternik: Promemoriji princu Jeromu Napoleonu. Sve knjige su štampane na finom papiru i uvezane u fino platno sa zlatorezom, pa je prema tome svaka knjiga i krasni ures svake kuće. Osim svega ovoga, Matica Hrvatska izdaje još i tri mjesečna časopisa i to: »Hrvatska Revija«, »Omladina« i »Nastavni vjesnik«. Mjesečni časopis za književnost i umjetnost »Hrvatska Revija« izlazi već osam godina i po reviji imena i po nivou priloga pretstavlja jedan od glavnih hrvatskih književnih i umjetničkih časopisa. Najbolji naš omladinski mjesečnik je »Omladina« koja stupa sada u 19 godište od svoga izlaženja, a stekla je neprocjenjive zasluge u odgoju našega narodnog podmlatka. Bivše »Društvo hrvatskih srednjoškolskih profesora« izdaje »Nastavni vjesnik« već 43 godine i suradnici su mu naši najugledniji znanstveni radnici i uživa veliki ugled ne samo kod nas, nego i u inozemnim znanstvenim krugovima. Današnje teške prilike toliko su učinile, da je interes za knjigu općenito opao. Kad uočimo značajnu misiju u narodnome životu Matice Hrvatske, svaki će naš čovjek doći do spoznaje da se pretplati bar na jedno od ovih izdanja i časopisa Matice Hrvatske, jer onda na taj način vrši svoju nacionalnu dužnost.

Radion

NAPOMENA:

U tom plodnom, a po borbi za hrvatski kulturni identitet presudnom razdoblju (1928.-1945.) predsjednikom Matice hrvatske bio je prof. Filip Lukas (K. Stari, 1871.- Rim, 1958.)

O autoru članka prof. Branku Krmpotiću (1905.-1980.) publicistu, povijesnom piscu i kulturnom djelatniku opširnije u poveznici.

 Frano Baras

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Hrvatski tjednik

Sub, 7-12-2019, 10:42:11

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.