Hrvatski tjednik
 

Razgovor s Ružom Tomašić

Prošloga tjedna u Europskome parlamentu apostrofirali ste slučaj poginuloga hrvatskog branitelja iz Francuske Jean-Michelea Nicoliera, ukazujući francuskim kolegama u istoj političkoj grupaciji na taj slučaj nerasvijetljene sudbine. Što ste htjeli postići takvim istupom?

Upoznala sam njegovu mamu i njezina najveća želja prije nego što umre jest da ima gdje sinu zapaliti svijeću. Već godinama ona pokušava neizravno, preko drugih ljudi, doznati za njegovu konačnu sudbinu, da joj kažu gdje je pokopano njegovo tijelo. Budući da je pokojni Jean Nicolier bio francuski državljanin, mislila sam Ruza Tomasic1pokušati sada preko francuskih kolega da pokrenu inicijativu kod svoga predsjednika Macrona – da on zatraži od Srbije informacije o tomu gdje su pokopani posmrtni ostatci Jeana Nicoliera.

Bilo je i do sada najava da su se Francuzi napokon zainteresirali za istragu o tom slučaju, čak i njihove službe preko diplomacije s Beogradom. Imate li podatak o tomu jesu li Francuzi nešto poduzimali u tom smislu i hoće li Vaš istup sada imati nekoga odjeka?

Prošle godine moj je istup imao odjeka jer se jedna kolegica zastupnica, Francuskinja, javila i išla je na sastanak s francuskim službama na kojemu je zatražila da se ispitaju ljudi koje sam tada imenovala. Tada je rekla da je pokrenula nekakav proces. Ovo ga samo požuruje.

Smatrate li da bi i to, u moru uvjeta koje bi Srbija trebala ispuniti za ulazaka u EU, trebao biti jedan prije nego što joj Hrvatska dade zeleno svjetlo?

Mislim da bi Hrvatska trebala glasno i jasno reći Bruxellesu sljedeće: mi ne ćemo dati zeleno svjetlo Srbiji dok oni ne sjednu s nama i ne riješe sva ova pitanja koja imamo. Nemojte se varati, ne ćemo to dopustiti! Izvolite vršiti pritisak na Srbiju da sjedne s nama za stol da to dovršimo!

Komunizam u Hrvatskoj još živi

Ima li sa strane EU-a, ne možda pritiska, ali dovoljno snažnoga inzistiranja, kao što je bilo prema Hrvatskoj, na uvjetima kad se razgovara sa Srbijom o eventualnom ulasku u EU?

Oni Srbiju pokušavaju otrgnuti od Rusije, što nikada ne će uspjeti jer to politički gledaju, a mi smo se jako mlako Komunizampostavili. Da mi imamo čvrst stav, onda bi se Bruxelles drukčije ponašao. Onda bi se izravno, kratko i jasno postavio prema Srbiji.

Nedavno je bila nova Rezolucija EU-a o suočavanja s komunističkim zločinima, obilježena je i obljetnica pada Berlinskoga zida. Sve to kao da je prošlo mimo hrvatskih granica, kao da je Hrvatska imuna na to, sve se praktički prešućuje. Imate li Vi takav dojam? Je li Hrvatska s ovakvom unutarnjom politikom zadnja komunistička zabit u Europskoj uniji?

Komunizam jest pao, ali što se tiče Hrvatska, dio njegovih struktura preživio je. Ti su ljudi poslije obukli nove kapute i nakon smrti predsjednika Tuđmana u Hrvatskoj sve su konce preuzeli njihovi učenici. Oni sada vladaju političkim strankama, medijskim prostorom, sveučilištima, kulturnim institucijama, a bogme upravljaju i dobrim dijelom gospodarstvom tako da u Hrvatskoj komunizam još živi.

Tri su europske Rezolucije u zadnjih 20 godina o potrebi suočavanja sa zločinima komunizma, a nikako u Hrvatskoj da to zaživi. Ako su prošle nomenklature i imale neke sentimente prema bivšoj državi, bivšem sustavu, očekivalo se da to Plenkovićeva struktura nema. Međutim, nikad nije bilo veće zaštite tzv. tekovina komunizma nego danas, posebno kad se gleda na koji je način HDZ-ov premijer stao u obranu tzv. praznika Dana antifašizma. Vaš komentar?

Morate shvatiti da Rezolucija nije obvezujuća. Meni se čini da i Bruxelles ide za tim stilom, kao idemo obaviti svoj posao, da ljudi misle da radimo, ali bez nekakva većega značaja, ne ćemo zahtijevati od država članica da se tako i ponašaju.

Isto tako trebate znati da mnogo toga što se u Bruxellesu događa, mediji u Hrvatskoj zapravo ne prenose. Meni je zanimljivo da su o ovoj Rezoluciji, koliko sam uspjela popratiti, najviše pisali jako lijevi portali i to samo zato što su napadali SDP-ovce što su ju podržali. Dakle svi desni šute, osim Vas, Vama svaka čast. Čitam redovito Hrvatski tjednik i tu se jedino mogu naći prave informacije. Mnogo starijih ljudi nema interneta, ali nemaju nikakve informacije preko medija koje čitaju.

Svi naši stariji političari imaju komunistički mentalitet

Kad smo već kod tzv. Dana antifašističke borbe, koji je Vaš stav prema njemu? Gospodin Hasanbegović imao je sjajan istup u Saboru i predstavnik je dijela političkih snaga u Hrvatskoj koji smatraju da treba to ukinuti s obzirom na sav historijat. Što Vi smatrate, kakvu sudbinu treba imati taj praznik?

Ja mislim da taj praznik zapravo nije praznik, da ga treba ukinuti jer komunisti se nisu digli za to da brane ni Jugoslaviju, a pogotovo ne Hrvatsku, nego su se digli zato što im je Staljin to naredio. Oni su nekakvi antifašisti, radili Jugasu ista zlodjela kao i fašisti, ali se žele opravdati svojim tobožnjim antifašizmom i peru ruke zaprljane krvlju tisuća nevinih ljudi.

Kako tumačite činjenicu da su u Rijeci, trećem po veličini hrvatskome gradu, vlasti spremne podignuti nekoliko desetaka milijuna kuna kredita da bi obnovili brod Galeb, komunističkoga zločinca Josipa Broza Tita? Dok Europa donosi Rezolucije, obilježava pad komunizma i Berlinskoga zida, Hrvatska je otporna na sve, a Rijeka ide u obnovu broda. Mogu li hrvatski zastupnici u EP ukazati EK na to što se događa, neovisno o tomu što rezolucije, kao što kažete nisu obvezujuće, barem upozoriti civilizirani svijet na pojave rehabilitacije zločinaca i zločinačkih režima, poput ove u Rijeci?

Kad sam to doznala, poslala sam dopis Komisiji i tražim od njih objašnjenje jer znamo da je dio novca došao iz Bruxellesa, iz fondova. Sad sam ja tražila u dopisu da mi objasne na koji način je povučen taj novac i koje je objašnjenje. Prvo što ne razumijem jest kako je ta olupina mogla biti proglašena kulturnim dobrom. To je još napravljeno u mandatu Bože Biškupića. Lokalni SDP planira potrošiti 40-50 milijuna, što je basnoslovna svota za ovo vrijeme, a sve drugo u Rijeci stoji. Jako veliki broj ljudi tuži se da Rijeka jako stagnira.

Hoćete li dobiti odgovor od Komisije?

Hoću. Mi uvijek dobijemo dogovor, kakav god bio. Mene jako zanima tko je to pokrenuo, odakle novac dolazi, iz kojega fonda i koji je bio razlog da se taj novac traži i iz kojega je razloga novac dan.

Može li Hrvatska ili bilo koja država, ako ona nije svjetonazorski i ideološki na čvrstim temeljima i platformama, a Hrvatska tu kalkulira jer se ne može otarasiti komunizma, imati strategiju razvoja i napretka?

Problem je u tomu što svi naši stariji političari imaju komunistički mentalitet. Kad oni dođu na vlast – oni su bogovi i svi EUtrebaju slušati što oni kažu. Promjena ponašanja nužna je, vidim to po mladima i obrazovanima, koji nemaju pojma o komunizmu. Oni smatraju da se treba raditi pošteno i transparentno ako misliš napredovati, a iznad svega toga moraš poštivati i voljeti svoj zemlju i boriti se za nju da to drugi prihvate i poštuju. Želim naglasiti da bez lustracije Hrvatskoj nema normalnoga napretka. Napredak je moguć samo bez mentalnih i svakih drugih komunista i udbaša.

Može li Hrvatska egzistirati kao politička činjenica kada se u njoj pokušava inaugurirati teza da su partizani stvorili Hrvatsku, a hrvatski ju branitelji samo obranili?

Ne može više i ne će. Valjda će biološki proces napraviti svoje, trebamo biti jaki u obrani hrvatskih načela i propagirati Domovinski rat kad god možemo i to da je Hrvatska nastala na domovinskom, obrambenom ratu i da su naši branitelji stvoriti Hrvatsku.

Škoro nije iskusan političar, ali je na strani na kojoj svi stojimo

Vaš politički favorit na predsjedničkim izborima Miroslav Škoro također kalkulira po svim ovim pitanjima. Na pitanje novinarke bi li vratio bistu Tita na Pantovčak, izbjegao je odgovor. Od takva kandidata, kojega i Vi podupirete, očekivalo se da se usprotivi novinarki i da ju pita s kakvom drskošću postavlja takvo pitanje. Osim toga, još prije je rekao kako je Tito bio jedan od dvaju predsjednika. Kako to objašnjavate?

Škoro nije iskusan političar, to svi znamo. Ali ako gledamo njegov život i njegov rad, onda vidimo da je na ovoj strani Škorona kojoj svi stojimo. Mislim da se on bojao da bi kontrolirani mediji koji nameću ta pitanja, a nameću ih samo njemu, kasnije njega optužili da se bavi samo prošlošću, da ne radi ništa za budućnost. Meni je Škoro osobno rekao da nema ništa s Titovom bistom, niti ju je skidao, niti bi ju vraćao, niti bi ju godinama držao. Ne želi ništa imati s njom niti ga to zanima.

Razmišljam na ovaj način: Milanović je bio predsjednik Vlade, vidjeli smo što je radio - ništa. Predsjednica je prvih nekoliko godina bila odlična i radila je dobro. Ne znam onda je li zbog savjetnika ili čega drugoga, promijenila stav i poteze s kojima se ne slažem. Vučića ne bih nikad dovela u Hrvatsku. Nikada ne bih rekla za majke poginulih branitelja i udovice Domovinskog rata da su marginalke. Od tada aktualnu predsjednicu gledam drugim očima.

U posljednjem istupu kandidat Škoro kaže da je za očuvanje tzv. Dana antifašizma na kojega, kao, trebao biti ponosni, kao i u Europi. To je nešto suprotno od onoga što vi kažete?

Možda je u početku i bio antifašizam, ali sve u što su obični ljudi vjerovali kada su otišli u partizane pretvorilo se u ubijanja i otimanja imovine. Dakle antifašizam se u kratkome roku pretvorio u čisti fašizam.

Ivica Marijačić
Hrvatski tjednik

 

Hrvatski tjednik

Ned, 8-12-2019, 15:04:40

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.