Hrvatski tjednik
 

 Podsjetnik na h r v a t s t v o Splita između dva svjetska rata (22)

Posljednjih dana prosinca 1922. Splićane je potresao neviđeni zločin. Prošle su četiri godine od završetka Prvog svjetskog rata, Split se nalazi u Kraljevini SHS. U gradu se tiska više listova, a glavni je dnevnik Novo doba. U prostorije njegove administracije (na Matejuški) ubačena je ručna bomba, poginula je jedna osoba i napravljena velika šteta. Iako je počinitelj — pripadnik državne financijske straže — odmah otkriven, iako mu je hitno suđeno, ipak slučaj ostaje po mnogočemu zagonetan... Prenosim dio izvještaja objavljena u ND 29. prosinca 1922.

BOMBA BAČENA U NAŠU ADMINISTRACIJU

"...Sinoć je naša administracija, koja se nalazi na ćošku izmedju Aleksandrove poljane i Trumbićeve obale, bila pozorištem jednog bezdušnog djela krvoločnog zločinca pri čemu je pala nevinom žrtvom jedna plemenita, dobra i vrsna djevojka koja je bila svojim umom i radom oslon, a svojom pojavom ures naše uprave. Učin se je desio ovako. Po običaju, oko 8 sati nalazili su se u upravi naš administrator g. Barišić i činovnica g.ca Ivna Bonačić. Druge su činovnice već bile otišle. U lokalu se je nalazio slučajno i brat g.ce Bonačić g. Ćiril. Bili su zabavljeni popravljanjem stroja za pisanje. Gosp. Č. Bonačić je ispravljao neke komade na stroju. Prema njemu, s druge strane malenog stola na kome je stroj, sjedila je g.ca Bonačić blizu prozora. Gosp. Barišić pak stajao je iza stola uz g. Bonačića i promatrao rad. Kad odjednom — u 20 s. i 25 č. — čuju jak udarac kroz staklo prozora. Zaprepašteni, još se nisu ni snašli — a čuju strašnu detonaciju u sobi. To je prasla bomba bačena kroz prozor. U stravi, sva trojica pohitaše prema malenim vratima koja vode iz administracije u sobu za ekspediciju lista, a odatle htjeli su da podju u tiskaru, nu na vratima klonu g.ca Bonačić, oblivena krvlju. Gosp. Barlšlć prihvati je za ramena a brat joj g. Ćiril za donji dio tijela te je unesu u tiskaru i polože na stol. Kad su je pridigli, krv joj je tekla iz više rana, najviše iz grla. Pokušali su rupcima da joj zaustave krv ali nije bilo moguće. Onda pohitaše da zovu u pomoć liječnika. Detonacija je već bila privukla pažnju mnogog svijeta koji je s obale pritrčao. Medju ovima se je desio i veleč. Bavčević. On je teško ranjenoj djevojci dao odriješenje. Poslije malo časaka sirota je bila mrtva.

administracija

Ovdje se nalazila nekadašnja administracija Novog doba

IVNA BONAČIĆ ŽRTVA ZLOČINA. Pritrčali su liječnici gg. Dr Bulat i dr. Klaić ali na žalost mogli su da konstatuju samo smrt. Na njoj i je bilo više rana, jedna na glav| dvije na vratu, više ih na nogama. Kako je bomba pala na pod u neposrednoj blizini sjedalice na kojoj je ona sjedila trijeske od prsnute bombe najviše su nju zahvatile. Na vratu su, kako rekosmo, bile dvije rane od kojih jedna smrtna jer je prerezala žilu kucavicu. Na lijevoj nozi pri koljenu, prelomljena joj je bila jedna kost. Tu je nadjena jedna trijeska veličine pušćanog taneta. Po čudu, g. Barišić i brat pokojničin g. Ćiril Bonačić ostali su neozledjeni, ma da su se trijeske bombe na široko raspršile, te polomile stolove, stroj za pisanje, zabile se u zidove. Jedna oveća trijeska probila je ormar ispred kojeg je stajao g. Barišić, prodrla je u ormar i probila njegov ogrtač za kišu. I kaput g. Bonačića na više mjesta je probušen. Na podu gdje je pala bomba učinjena je velika rupa. Uslijed detonacije sva su stakla na prozorima popucala. Na telefonsku obavijest o slučaju, odmah je dotrčao na lice mjesta g. šef policije savj. Bojanić sa dežurnim činovnikom Kentera i ostalim policajskim organima, a zatim su došli gosp. pokrajinski namjesnik dr. Metličić sa tajnikom g. Magazinom, načelnik g. dr. Tartaglia, komandant žandarmerije g. potpuk. Trnokopović, te mnoštvo prijatelja lista. Svi su htjeli da znadu potankosti, svi zaprepašteni i uznemireni misterijoznošću ovoga zločina. Na prostor obale ispred naše administracije sleglo se mnoštvo svijeta koje je redarstvo jedva sudržavalo kordonom. Svak je komentirao na svoj način, a ujedno žalio nevinu žrtvu koja je uživala opće simpatije. Pokojnica, nakon pregledanja od strane sudske komisije, bila je prenesena u mrtvačnicu pokrajinske bolnice.

RUČNA ENGLESKA BOMBA. Na licu mjesta službeno Je bilo ustanovljeno da je bomba pala izmedju dva stola te napravila na podu rupu oblu širine po prilici 30 cm., dubine 10. Komadi bombe Izrešetali su stolove, pokvarili pisaći stroj, slušalice telefona, poprskali po zidu sve do plafona i polupali 12 stakala. Pronašla su se 24 komadića bombe iz kojlh se može razabrati da potječu od defenzivne oble ručne engleske bombe.

POTJERA ZA ZLOČINCEM. Po iskazu prvih svjedoka, naročito jednog momčića koji se zatekao na obali — proizlazilo je da je bombu bacilo neko lice odjeveno u vojničkom odijelu sa nožem o pasu, u crnoj bluzi. Po opisu odijela moglo se je zaključiti da se radi o. jednom financ. stražaru. Pošto je uslijed razmirica sa nekim strankama dne 29. o. mj. bio prijavljen na policiju financijski pripravnik Stevo Suić da je napao Marka Preočanina iz Cetinja kod Vrlike, redarstvo je odmah posumnjalo na njega — tim više što je redarstvu bilo poznato da su neka gradjanska lica kušala preko novina da napadnu ovog Suića radi nesavjesnog vršenja dužnosti. Posumnjalo se odmah da je Stevo Suić, da zapriječi štampanje te vijesti, bacio bombu. I zbilja, pred 3-4 dana bio je u našoj redakciji jedan čovjek te htio da mu donesemo neko priopćenje protiv toga Suića. Mi smo, videći da se radi o nekoj gluposti, otklonili da to štampamo, upućujući ga neka ide na policiju.

bonacic

UAPŠENJE ZLOČINCA. Policijski oficijal Tukić sa nekoliko stražara, po nalogu šefa policije, pošao je u financijsku kasarnu te je u prisutnosti financ. komesara uapsio Stevu Suića pok. Svetozara iz Gjula-Banata, od 30 godina, pripravnika financ. kontrole. Izvršena je i premetačina kod njega. U kovčegu našli su mu još jednu ručnu englesku bombu i dva noža. Odmah poslije uapšenja počelo je ispitivanje na policiji. Komandant policijske straže kap. Ćurković postavljao je uapšenome pitanja koja su ga bacala u protivurječja. Kako je bio malko napit, na pitanja je on odgovarao nesuvislo, s nekim patosom, ističući svoj patriotizam i žrtve koje da je on doprinio za državu. Kad je kap. Ćurković uvidio da zaobilaženjem ne će postići željena cilja, upro je u njega prstom i dobacio mu:

- Dakle, kaži, kako si bacio bombu!

Suić se najprije malko zgranuo a kad se je malko sabrao, odvratio je:

„Česti mi moje, vi me vredjate, ja sam ipak čo'ek!".

Kad se ispitivanjem na redarstvu nije moglo da dobije njegovo priznanje, onda ga je kap. Ćurković, uz jaku pratnju, poveo sa policije do naše administracije gdje mu je pokazao prozor, kroz koji je bomba bila bačena. Mjesto je djelovalo ili njegovo duševno stanje, pozelenio je i počeo đrhtati ali svejedno još uvijek nije htio da prizna, Samo je neprestano govorio: „Ovo nije Novo Doba"!

Ponovo je bio dopraćen na policiju gdje je nastavljeno ispitivanje. Kap. Ćurkovic. mu je sve predočio, ističući da policija već sve zna, da ona ima u rukama njegov bodež, te da zna da je on poslije atentata pobjegao na Marjan. Nadalje je apelirao na njegovo „čovještvo" i „dobru dušu". Te su riječi na njega djelovale. Digao se na noge, udario šakom o stol i odgovorio: „Jest, ja sam to učinio!"

PRIZNANJE ZLOČINCA. Suić je ispričao ovo: Radi razmirica koje je imao sa nekim gradjanima (ovi su ga bili prijavili komandi da im je bez razloga oduzeo revolver) jučer popodne oko 3 sata u gostioni Grkinić udario je Marka Preočanina sa cijevi od puške dva puta u trbuh. Iz gostione Grkinić pošao je u kasarnu, ostavio pušku i uzeo jednu bombu. Kaže, da je u kasarni imao dvije bombe koje su mu ostale kad je bio kod granične trupe. Iz kasarne je pošao u kafanu „Zori" i tamo pio u društvu dvojice Rusa financijskih stražara. Popili su po njegovom iskazu oko 2 i pol litra vina. Rusi su ostali u kavani, a on je sam izašao. Iz kavane otišao je ispod Grota obalom do administracije „Novog Doba" o čemu izjavljuje;

„Došao sam do prozora pošto sam vidio, da kod prozora nema nikakve sjene i po tome sudio, da kod prozora nema nikoga, bacio sam kroz prozor bombu. Bio sam uvjerenja, da je ondje prostorija gdje su smještene mašine. Tako mi se je pričinjalo jer sam jednom pred dva mjeseca bio n toj adminlstraciji i to, mislim, službenim poslom carinarnice. Čim sam bacio bombu, otišao sam laganim korakom pored crkve put Marjana, tamo sam malko zalutao kod streljišta vojničkoga. Otud sam njivom Kralja Petra došao u grad, otišao u kasarnu i legao."

Bonacic2

Nadalje izjavljuje: da nije njegova namjera bila baciti bombu na uredništvo „Novog Doba", nego na uredništvo "Života", l to radi toga, što da je taj list pred par dana donio notlcu, da je on sa nekim drugom uapsio neke komuniste. Pošto je ta notica biti sastavljena u smješnom podrugljivom tonu, kaže da je mislio, da je ovaj list protudržavni. Uporno tvrdi, da nije imao nikakvu namjeru da koga ubije ili rani, već da je njegova namjera bila jedino da uništi mašineriju lista Život." Neposredno poslije ispovijedi briznuo je u grčevit plač i molećlm glasom pitao: "Je li gosp. kapetane da to nije „Novo Doba."

TKO JE ZLOČINAC. Zločincu Stevi Suiću sada je 30 godina. Rodom je iz Gjula u Banatu. Bio je financijski stražar, prije pogranična straža. Već je 6 mjeseci da je u Splitu. Godine 1914. bio je komita. Čujemo da je radi delikata i za vrijeme rata dolazio pred sud. Nakon preslušanja, Suić je bio predan u sudbene tamnice, na raspoloženje državnom odvjetništvu. "

zrnje

Splitska javnost, potresena ubojstvom mlade sugrađanke Ivne Bonačić, nestrpljivo je očekivala suđenje atentatoru... Cjelokupni tijek rasprave Novo doba je objavilo 24. veljače 1923 (str. 3-4). Citirat ću samo dijelove novinskog izvještaja iz kojih se može naslutiti da se u tom zločinu možda krio i "neki drugi tamni razlog". (Pojedine riječi podcrtao F.B.)

"DRŽAVNI TUŽILAC DR. ZAVOREO, pita se zašto je počinjen zločin? Možda s kojeg tamnog razloga, koji mi ne znamo, niti je mogao na raspravi da izbije. Možda sa onoga razloga koji je izbio na raspravi kao moguć a možda i u jednom potpuno besvijesnom stanju svoje duše. Pozabavit će se sa svim trima mogućnostima i najprije sa onim prvim, jer i ako za nj nema dokaza, ima ipak nekih indicija, iz kojih može na nj da se zaključi. Govornik crta modernu poratnu psihozu, koja bez obzira na svoje tendencije hoće da silom nameće svoja mišljenja, makar nožem, revolverom ili bombom. Nije bomba bačena u kakvo mjesto bez značenja, bačena je u administraciju jednoga lista, za koji je optuženik sigurno znao. To govornik dokazuje raznim argumentima. Sve što on miješa i što govori o „Životu", sve to može da bude samo neko izvlačenje optuženikovo, jer se na raspravi vidjelo, da on znade dobro da taji i da prikriva. Sve to dakle dava naslućivati da bi mogao da bude i kakav tamni razlog, možda i političke naravi, ali govornik ipak prelazi preko svega toga, jer to nije dovoljno osvijetljeno i osvrće se na ono što je izašlo na raspravi da bi moglo biti razlog, a to je pitanje revolvera, koji je zaplijenio i zbog čega je on bio suspendiran. On se htio da osveti makar kome. „Vidjeti će Dalmatinci tko je Stevo Suić!" Tražio je dakle najprije one koji su do toga doveli, a kad nije njih mogao da nadje, pošao je pred „Novo Doba", jer je čuo da je Petar Marijan odnio na N. D. dopis proti njemu, a nije znao da je uredništvo tiskanje toga dopisa odbilo. Dakle ako nije kakav drugi tamni razlog, onda je sigurno ovaj... "

Na kraju novinski izvjestitelj napominje:

"Senat se povlači. Na temelju pravorijeka porotnika, uzevši u obzir sve olakoćujuće okolnosti osudjuje Stevana Suića na dvanaest godina teške tamnice, pooštrene jednim postom svaka tri mjeseca, te tvrdim ležajem svakog 29 na dan učina, na isplatu svote od 1000 dinara zastupniku oštećene stranke, dok se glede odštete porodici pokojnice upućuje na civilnu parnicu. Branitelj optuženoga uložio je na to ništovnu žaobu."

Podatak o pooštrenju izdržavanja kazne "postom" i "tvrdim ležajem" — koji navodi izvjestitelj — meni se čini više ironičnim nego uvjerljivim...

NAPOMENA: O pokretanju Novog doba, najtrajnije i najtiražnije splitske dnevne novine između dva svjetska rata (1918-1941) pisao sam u knjizi "Staro zrcalo splitsko" (Split, 1994, str. 63-67) te na ovom portalu.

Frano Baras

 

Hrvatski tjednik

Sub, 21-09-2019, 21:13:45

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.