Prije sedamdeset godina - splitski Veliki petak A.D. 1941.

SplitNakon iznenadna bombardiranja splitske luke 6. travnja 1941. (na Cvjetnicu!) koje su izveli talijanski ratni zrakoplovi, proglašeno je ratno stanje. U katedrali uobičajeni obredi Velikog tjedna nisu održani. Samo je služena tiha misa uz otkrivanje križa i klanjanje vjernika. Nije bilo ni barabana ni tradicionalne procesije. Posvećenje ulja obavilo se u protuzrakoplovnom skloništu Biskupske palače.

Poslije lijepih i toplih proljetnih dana naglo je zahladilo. Nad gradom je padao mokri snijeg, a vrhovi Kozjaka i Mosora osvanuli su na Veliki petak (11. travnja) pod bijelim pokrivačem. Studena bura natjerala je građane da opet navuku kapute, iako je od 12 sati stupilo na snagu novo "ljetno vrijeme". Istoga dana dnevnik Novo Doba donosi na naslovnoj stranici proglase dr Ante Pavelića i dr Vlatka Mačeka u povodu proglašenja Nezavisne Države Hrvatske. Također i proglas novoimenovana splitskog ustaškog povjerenika Ante Luetića te osmrtnicu dr Milana Luetića.

Mladi splitski sudac dr Milan Luetić, zatekao se na Vagnju kao rezervni potporučnik Kraljevske vojske u štabu 13. pješadijskoga puka Dinarske divizije. Pošto je među vojnicima Hrvatima vladalo veliko nezadovoljstvo (usiljeni marš, glad, neispavanost) Luetić se usprotivio odluci pukovnika Marka Raševića, zapovjednika 13. puka, da se nastavi s povlačenjem u Bosnu. Poslije verbalnog okršaja, došlo je do pucnjave u kojoj je na srpskoj strani ubijen major Milorad Mladenović te ranjeni Rašević i još nekoliko oficira. Na hrvatskoj strani ubijeni su dr Luetić i vojnik Marko Burazin iz Labina. (Partizanski kroničar D. Gizdić u knjizi Dalmacija 1941 napominje da je sinjska partijska organizacija saznavši preko svojih simpatizera da frankovci (ustaše) pripremaju diverziju o tom na vrijeme obavijestila štab divizije!)

Sprovod, u Splitu veoma cijenjena dr Luetića, zaputio se na Veliku subotu u 15 sati iz kuće na Solinskoj br. 4. Na čelu povorke, osim obiteljskih nošeni su i vijenci s natpisima: Poginulom Hrvatu – Ustaše / Svom milom drugu – Zajednica hrvatskih sudaca Split / Borcu za Hrvatsku državu – Hrvatska zagorska zajednica / Prvom borcu – Hrvatski pomorci / Junačkom ustaši – Makarske ustaše... Iza vijenaca slijedila je satnija domobrana, zatim svjetovni svećenici, franjevci, dominikanci, konventualci. Predvodio je župnik don Damjan Pavlov s dr Urbanom Krizomalijem i dr Antom Kadićem. Kovčeg su nosili časnici na čelu s majorom Vilimom Wolfom, a naokolo pratili domobrani, zaštitari, suci, odvjetnici i javni bilježnici. Iza lijesa kročila je rodbina i ogromna povorka građana među kojima hrvatski narodni zastupnici (dr Josip Berković, Stipe Matijević, Jozo Mratinović), zatim cjelokupni odbor gradske organizacije HSS, na čelu s predsjednikom Slavkom Roje, pa vatrogasci i više vojnika iz pokojnikovog puka. Pred crkvom sv. Petra sprovod je dočekao biskup dr Kvirin Klement Bonefačić te održao posmrtnu molitvu i odrješenje.

Stari SplitOd pokojnika su se oprostili u ime: suboraca don Stanko Drnas; časnika poruč. Milan Šepak iz Zagreba koji je naglasio da je za slobodu Hrvatske položeno preko sedamdeset tisuća života; Zajednice hrvatskih sudaca G.A. Piasevoli; prijatelja i suboraca Ljubo Bavčević (pročitao je i pjesmu pokojniku u čast); delegacije ustaške vojarne Sinj major Wolf koji je naglasio da je hrabri pokojnik "u jednom odlučnom trenutku ustao na obranu svojih drugova i hrvatskih vojnika i zato položio svoj život na Bilome Brigu kod Sinja..."

Od 11. travnja smijenjeni su predstavnici bivše vlasti. Gradom patroliraju "zaštitari". Jugoslavenski grbovi i zastave zamjenjuju se hrvatskima. Uklanjaju se ili brišu natpisi u kojima se spominje Jugoslavija. Mijenjaju se imena glavnih ulica i trgova. Pritvaraju neki istaknutiji Jugoslaveni, ali nitko nije strijeljan!

Na uskrsni ponedjeljak (14. travnja) proglašeno je opsadno stanje i uspostavljen prijeki sud. Zapovjednikom grada imenovan je Mario Righi. Novi gradonačelnik je dr Bruno Nardelli, a prisjednici su Martin Šegvić i Andrija Dvornik. Dr Edo Bulat "ministar za Dalmaciju" stiže 15. travnja u pratnji dvojice njemačkih viših časnika. Priređen im je svečani doček na Solinskoj cesti, jer su se građani još uvijek nadali da Split neće biti prepušten Talijanima. Međutim, istog popodneva stižu i talijanske motorizirane jedinice pod zapovjedništvom generala Francesca Zingalesa, tobože u prolasku za Albaniju...

Sutradan se – da ne padnu u ruke Talijanima – prazne preostala vojna skladišta, a zaštitari iz okolice smješteni u vojarni Gripe, kroz prozore bacaju okupljenim građanima oružje i municiju. Engleski konzul Vibert, s vicekonzulom Romanenkom i dvojicom činovnika napušta Split tek 19. travnja. Sutradan se iz Italije vraća konzul Arduini. Eksadra talijanske mornarice s admiralskom jahtom "Iliria" uplovljava u luku 21. travnja Istog popodneva Talijani opkoljavaju zgradu "banovine" i preuzimaju vlast unatoč protivljenju dr Bulata. Hrvatsku zastavu zamijenila je talijanska trikolora. Civilnu vlast preuzeo je dr Athos Bartolucci, komesar za okupirane krajeve.

Većina građana, koja se prije desetak dana bila poveselila proglašenju Nezavisne Države Hrvatske, sada je teško razočarana i ogorčena. Jednotjedni gradonačelnik dr Nardelli i dvojica prisjednika uputili su 22. travnja dr Bulatu slijedeću ostavku:

"Preuzimanjem civilne uprave od strane okupatorske vlasti, nastala je za nas stvarna nemogućnost, da dalje vršimo funkciju načelnika odnosno prisjednika općine grada Splita koju ste nam povjerili u ime Hrvatske Vlade. Vraćamo Vam stoga, po prethodnom sporazumu s Vama povjereni mandat, te Vam zahvaljujemo, Hrvatskoj Vladi i Vama na ukazanom povjerenju..."

Sutrašnji broj Novog Doba zaplijenila je talijanska cenzura. U njemu se među ostalim nalazila i izjava dr Bulata datirana 22. travnja:

"Jučer poslije podne posjetio me general savezničke talijanske vojske komandant operativnog odjela gosp. Francesco Zingales te zatražio da predam od Poglavnika dr Ante Pavelića povjerenu mi civilnu vlast u Dalmaciji. Zatražio sam da mi se dade vremena stupiti u vezu s Poglavnikom kao poglavarom Države Hrvatske, što je bilo uskraćeno. Ja sam na to uložio službeni protest protiv tog postupka kao i samog čina i odbio potpisati zapisnik o primopredaji vlasti. U međuvremenu su talijanski oružnici zauzeli zgradu mojeg sjedišta. Stavljen tim pred gotov čin ja sam napustio zgradu, ostavivši otvorenim pitanje konačnog uređenja odnosa vlasti Države Hrvatske i talijanske vojske..."

Za civilnog komesara splitskog kotara postavljen je Ildebrando Tacconi, a općine Antonio Tacconi. Karabinjeri su 23. travnja zaposjeli tiskaru i uredništvo Novog doba. Od 29. počinje izlaziti dvojezični list San Marco s Mussolinijevom izrekom u zaglavlju:

La guerra contro l'Ingliterra continua e continuera fino alla vittoria! (Rat protiv Engleske traje i trajat će do pobjede!)

Tako je počela 29-mjesečna talijansko-fašistička okupacija Splita.

Frano Baras

Sub, 21-09-2019, 15:56:13

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.